1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lajčak kritikovao Republiku Srpsku i Harisa Silajdžića

Erol Avdović 6. decembar 2008

“BiH stagnira u približavanju EU i NATO-u jer nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad euroatlantskim programom", ocijenio je Miroslav Lajčak u izvještaju koji je podnio Vijeću sigurnosti UN.

https://p.dw.com/p/GAXq
"Bosna i Hercegovina stagnira u približavanju Europskoj uniji i NATO-u jer "nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad euroatlantskim programom".
"Bosna i Hercegovina stagnira u približavanju Europskoj uniji i NATO-u jer "nacionalistički i etnički programi i dalje prevladavaju nad euroatlantskim programom".Foto: EUSR/OHR

Gotovo niti u jednom segmentu svoga, trećeg po redu obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, od kako je u julu 2007. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Miroslav Lajčak nije zvučao optimistično.Iako je predočio napredak u okviru euroatlanske agende, visoki predstavnik, ovaj put u New Yorku, potencirao je da situacija u BiH ostaje teška, jer pored ostalog, izostaje dijalog i želja za kompromisom. “Kao rezultat ponovnog pokretanja etničke retorike, donekle su se istopili efekti potpisivanja ugovora o stabilizaciji ii pridruživanju sa Europskom unijom, u junu ove godine.”

Propuštena prilika

“Taj sporazum I potpis nisu stvorili atmosferu koju smo očekivali, atmosferu u kojoj europska pitanja postaju stvarna pitanja. Ta pozitivna atmosfera je vrlo brzo bila prevaziđena tradicionalnom retorikom, etničkom retorikom, govorom mržnje, koji se tradicionalno koristi u predizborno vrijeme, i to je bio slučaj uoči lokalnih izbora u oktobru, tako da smo propustili jednu dobru priliku”, rekao je visoki predstavnik. No, u odgovoru na pitanje, za koliko dugo je ta “prilika upropaštena”, Lajčak nije mogao ponuditi vremenski okvir.

U razgovoru za Deutsche Welle ispred Vijeća sigurnosti visoki predstavnik je govorio i tužbi koju su organi manjeg bh. entiteta na čelu sa tamošnjim premjerom Miloradom Dodikom, podigli protiv njegovog zamjenika, američkog diplomate Raffi Gregoriana.

Lajčak smatra da je to: “napad na međunarodnu zajednicu i na čitavu njenu arhitekturu u Bosni i Hercegovini u zadnjih 13. godina, i nešto tako se ne može tolerisati. Mi svi radimo I sarađujemo u svakodnevnoj komunikaciji sa Savjetom za implementaciju mira. Apsolutno je neprihvatljivo da netko kaže da je takav funkcioner kriminalac”, rekao je između ostalog visoki predstavnik Miroslav Lajčak u New Yorku. To je uostalom i ponovio u Vijeću sigurnosti, predstavljajući svoje najnovije izvješće o situaciji u BiH od 1.aprila do 31.oktobra 2008. godine

Tko smije govoriti o genocidu u BiH?

Visoki predstavnik je napomenuo, da su u posljednjih 13. godina u OHR-u u Sarajevu radili uposlenici iz 37 zemalja, te da bi, kada bi se ovaj napad dozvolio, u pitanje došla cjelokupna legitimnost Ureda visokog predstavnika u BiH. No, Lajčak u Vijeću sigurnosti nije kritikovao samo političare iz RS-a, već je posebno prozvao člana Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića, zato što je u UN-u, u New Yorku, na otvaranju 63. redovnog zasjedanja Opće skupštine UN-a, u septembru ove godine, govorio o genocidu u Srebrenici, bez dogovora s druga dva člana bh. Predsjedništva.

Time je, prema Lajčakovim navodima, Siladžić ponovo probudio sumnje u Banja Luci, da se zalaže za ukidanje manjeg bh. entiteta. Lajčak je rekao da se ukidanje entiteta, kao niti povreda teritorijalne cjelovitosti BiH, neće dozvoliti.

Na primjedbu da nitko ne bi smio braniti da se sa najviše govornice UN-a pominju žrtve genocida u Srebrenici, kao što se ne smije braniti niti pomen na žrtve holokausta, Lajčak se složio s tom konstatacijom. Ali je i sugerirao, da je Silajdžić, Srebrenicu pominjao iz politikantskih razloga “zloupotrebljavajući to”, i imajući na umu dolazeće lokalne izbore. Visoki predstavnik je naglasio, da nitko od bh. političara iz reda jednog naroda, ne bi smio antagonizirati predstavnike drugih naroda u BiH.

Da li će biti primjene bonskih ovlasti?

Na sasvim konkretno pitanje, zašto je u svom izvješću u UN-u, prozvao samo Harisa Silajdžića, a ispustio ime Milorada Dodika, visoki predstavnik odgovara: “Te aktivnosti Republike Srpske su izvođene u ime vlade RS, zato govorim o vladi RS, dok to što sam spomenuo g-dina Silajdžića, to je njegov govor sa govornice Generalne skupštine UN-a, gdje on nastupao u svoje ime” .

Lajčak je dodao, da je još rano razmišljati da li će posegnuti za bonskim ovlastima. Posebno je naglasio kako on i međunarodna zajednica podržavaju dogovor trojice bh. političkih lidera, Dodika, Tihića i Čovića, iz Pruda, od 8. novembra ove godine, jer je postignut kompromis, “pa čak i konsensus” koji je inače kronično deficitaran u bh. političkom ambijentu.