Kvalitetni mediji se bore za opstanak

Štampa sve više gube bitku u konkurenciji sa širenjem medijskih sadržaja putem novih tehnologija, prije svega interneta. Sve više je ugoržen pristup informacijama koje su temelj demokracije i načela građana koji donose odluke. Stoga se postavlja pitanje, može li se uključiti Europska unija koja je manje umiješana u medije nego nacionalne vlade? Mogu li instrumenti koji sežu od posebnih smanjenih poreznih stopa do drugih oblika ulaganja, pomoći kvalitetnim novinama kako bi preživjeli bure na internetu ili bi trebalo dopustiti da prevladaju snage na tržištu?

To su pitanja kojima se mediji bave već godinama i koja su potakla na sazivanje skupa organiziranog u Bruxellesu u suradnji neprofitne i nevladine organizacije „Prijatelji Europe“ i kompanije Microsoft.

Gdje je granica između popularnog i ozbiljnog?

Jan Truszynski, generalni direktor u općoj upravi za obrazovanje i kulturu u Europskoj komisiji smatra da je trend sve većeg udjela medija na internetu nezaustavljiv te da stručnjaci prognoziraju da će preživjeti samo nekolicina. Međutim, isto tako od upućenih u medije može se čuti da je za preživljavanje važan i dobar ugled medija, što je dakako dobro za reklame, jer se povećava broj onih poduzeća koja žele reklamirati sebe i svoje proizvode, a to utječe i na rast broja čitatelja. U raspravi se i postavilo pitanje, mogu li internet novine biti uopće kvalitetne te na koji način bi javne službe mogle podržati dobre medije, a da se istodobno ne dotakne granica između popularnog i ozbiljnog. Iako su sve to problemi na koje je teško dati odgovor, sudionici su se ipak lako složili oko temeljnog načela: za demokraciju su nepohodne ozbiljne novine i mediji.

Protiv ograničavanja reklama u medijima

Ipak, na konkretno pitanje, treba li EU podržati i financirati dobre medije, Francine Cunningham, direktorica Udruženja europskih izdavača novina odlučno je rekla - ne. Ona smatra da europske institucije moraju dati svoj doprinos za stvaranje okolnosti za dobre medije. U Udruženju novinskih izdavača zastupaju mišljenje da je manje važan format od sadržaja i kvalitete novina. Udruženje se zalaže da ne postoje ograničenja za reklame u novinama, jer u prosjeku polovica prihoda novina dolazi upravo od oglasnog prostora.

Što se tiče reklama na internetu i na online medijima, Cunningham kaže da se time bavi šačica „velikih igrača“. Udruženje novinskih izdavača inzistira na važnosti novina kao demokratske vrednote. U raspravi su spomenute i suprotnosti unutar Europske unije, pa tako online mediji na reklame plaćaju puni PDV, dok su novine uglavnom oslobođene plaćanja poreza. Međutim, zbog različitih stopa PDV-a u Europi, postoje slučajevi da primjerice u Danskoj reklame u online izdanjima podliježu PDV-u od 25 posto, dok je reklamiranje u tiskanim izdanjima oslobođeno plaćanja poreza.

Da je kvaliteta medija dobra za demokraciju, to nije bilo sporno na skupu, ali treba potaći raspravu, zašto želimo kvalitetne medije, kao i koju razinu želimo, dodao je Lapo Filistrucchi, stručnjak za medije i profesor sa Sveučilišta Tilburg. On je ukazao da smanjenje tržišta dovodi do pada kvalitete, što je ekonomsko pravilo i zakonitost pa to vrijedi i za medije.

Da je bilo do medija – ne bi bilo eura!

Najprovokativniju tezu postavlja njemački liberalni zastupnik i potpredsjednik medija grupe u Europskom parlamentu Jorgo Chatzimarkakis. On je rekao da Europska unija nikada ne bi dobila euro da se oslanjala na medije. U reakcijama sudionici su rekli da većina građana u Europi smatra da je euro dobra stvar.

Europi su potrebne kvalitetne novine, pa bi EU trebao podržati i više kreativnosti. Chatzimarkakis drži da jedan kvalitetan dio sadržaja treba zadržati za print izdanje, jedan dio za online izdanje novina, a jedan dio za klijente koji plaćaju sadržaje na internetu. Potaknuo je i na razmišljanje o dodijeljivanju nagrada za sadržaj.

Na koncu zaključeno je da kvalitetni mediji znače prije svega informaciju, a ne zabavu. No istovremeno se moralo ustvrditi kako je općenito pala kvaliteta novinarstva. Uz nadu da će, kada se govori o kvaliteti novinarstva, misliti i na novinarske stadarde sudionici su poručili da bi i Europska komisija na svoj dnevni red ponovno trebala staviti novinarstvo i novinare kao što to već godinama čini s poljoprivredom i seljacima.

Autor: Alen Legović

Odg. urednik: Zorica Ilić