Kurti - proslava sa zastavama Albanije | Kiosk | DW | 09.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Kurti - proslava sa zastavama Albanije

Štampa na njemačkom jeziku i danas komentariše pobjedu pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija na izborima na Kosovu. Štampa podsjeća na Kurtijeve velikoalbanske ideje, ali i njegovu nepotkupljivost.

Aljbin Kurti u sjenci albanske zastave

Aljbin Kurti u sjenci albanske zastave

„Sljedeći šef kosovske vlade", piše Noje cirher cajtung, „ima samo 44 godine. Ima nade, prenio je ujutro svojim sljedbenicima preko Fejsbuka. Danas ima nade, jer ste juče bili hrabri i spasli republiku od raspada. Sada idemo zajedno na posao. Došao je taj dan!"

„To je jezik harizmatičnog čovjeka koji, ako treba, krši i pravila kada je to „za opšte dobro". I zaista, u parlamentu je već bacao suzavac da bi spriječio glasanje o Zajednici srpskih opština. Ta neuvijenost je od njega načinila kosovskog političara koji izaziva najveće divljenje, prije svega među mladima. Ali, i objekat mržnje za protivnike. A takvih ima mnogo. Nisu to samo politički rivali iz redova OVK koje je deklasirao u nedjelju. I među zapadnim diplomatama, ovaj ljevičarski nacionalista je bio persona non grata. Bivši sljedbenici ovako opisuju njegovu gvozdenu volju za predvođenje: potčinjavanje ili rastanak – trećeg nema."

„Zapanjuje koliko se malo oslobodio ideološkog balasta. Ostao je nacionalista i kritičar spoljnog miješanja. Pred izbore su ga novinari pitali da li je još uvijek za ujedinjenje Kosova i Albanije. To nema prioritet, odgovorio je nonšalantno. Najprije valja, kako je dodao, osloboditi zemlju iz kandži stranaka koje su je zaposjele. Ali, on insistira na pravu građana da se referendumom opredijele za ujedinjenje dvije albanske države".

„Ostao je i podijeljen odnos prema sopstvenoj zemlji. Na pobjedničkom slavlju se nisu vidjele kosovske zastave. Umjesto toga je poletio crni orao na crvenoj pozadini. Kurti državu u njenoj sadašnjoj formi vidi kao pozajmicu zapadnih protektora koji su joj 2008. dali ustav po sopstvenom nahođenju. Ali, države se ne dobijaju, za njih se narodi bore, rekao je prije više godina u jednom razgovoru. Da bi Beograd bio zadovoljan, kosovski Srbi su dobili ekskluzivna manjinska prava. No, Beograd i dalje nije zadovoljan već i dalje kontroliše srpsku manjinu koja se u novoj državi i poslije jedne decenije ne osjeća kao kod kuće. Prije nego što bude razgovarao sa Beogradom, razgovaraće sa kosovskim Srbima, ponovio je Kurti u predizbornoj kampanji."

„No, najveći zadatak će biti obnova nove - i već trule - države. Uprava koja se svodi na usluživanje vladine kijentele trebalo bi da se pretvori u institucije koje uspostavljaju javna dobra: zdravlje, obrazovanje, pravnu sigurnost. Pri tome pravosuđe ima centralnu ulogu. Da bi ono postalo efikasno, potrebna je opšta provjera sudija. Samo onaj ko radi profesionalno i nije potkupljiv, moći će i dalje da radi. To zvuči utopijski, ali takva obećanja i nepotkupljivost samog Kurtija donijjele su mu pobedu na izborima. Pri tome je bila važna i velika podrška dijaspore u Švajcarskoj, Njemačkoj i drugdje."

„Kurti i danas važi kao antikolonijalista koji se bori protiv srpskog i stranog starateljstva (…) I pored svog humora on djeluje i dogmatski, na neki svoj način: čita Gramšija, Fanona i drgue teoretičare dekolonijalizacije. Kladim se da je čitao i Lenjina. Pokret Samoopredjeljenje je „stranka avangarde" – i sada kuca na vrata vlasti", piše, između ostalog, Noje cirher cajtung.

"Nesalomljiv i nepodmitljiv"

„Dvije decenije su Kosovom vladali gotovo isključivo gospodari rata bivše kosovske oslobodilačke armije OVK", piše Špigel onlajn: „Oni su korumpirani, obezbjeđivali su svojim porodičnim i prijateljskim klanovima radna mjesta i bili pod sumnjom da su počinili teške ratne zločine. Pod njihovom vladavinom su procvjetali nepotizam i organizovan kriminal, dok su mnogi ljudi pobjegli iz zemlje zbog teškog siromaštva i nedostatka perspektive".

„Sada je na Kosovu najavljena smjena epoha" (…) „44-godišnjak koji je nekada u Srbiji bio politički zatvorenik i za to vrijeme zlostavljan, već godinama je neumoran kritičar političkog establišmenta u svojoj domovini. Uživa veliki ugled u narodu jer važi kao nasalomljiv i nepodmitljiv. I obećava radikalnu transformaciju Kosova u pravnu državu sa čestitim rukovodstvom i podnošljivim uslovima života."

„Politolozi i komentatori nezavisnih medija na Kosovu su rezultat izbora već proslavili kao „politički zemljotres". Sam Kurti je na svom nalogu na Fejsbuku napisao: Građani su spriječili da kosovska drama države koja je postala talac dobije tragičan kraj".

„Od prije nekoliko godina, bivši politički buntovnik nastoji da bude kompatibiliniji, prije svega sa političkim stilom, ali i sadržajima. Samoopredjeljenje se više ne ponaša nasilnički, Kurti ne propagira više ni ujedinjenje u Veliku Albaniju kao konnkretan politički projekat i sada radije govori o „jednoj naciji u dvije države" i dugoročnoj mogućnosti srastanja. S druge strane, predstavnicima međunarodne zajedice na Kosovu je postalo jasno da su dosadašnji "ratni koalicionari" uveli zemlju u slijepu ulicu i da Samoopredjeljenje kao politički faktor ne može stalno da se ignoriše."

„Odnos sa Srbijom bi mogao da postane još burniji nego do sada. Kurti nastoji da uspostavi unutarkosovski „građanski dijalog o dijalogu sa Srbijom" i to prije bilo kakavih bilateralnih razgovora. On odbacuje učešće u vlasti Srpske liste kojom upravlja Beograd i umjesto toga hoće da sarađuje sa nezavisnim srpskim političarima. Ostaje da se sačeka i vidi hoće li Kurti učiniti nešto protiv čestih napada na Srbe na Kosovu i protiv njihove marginalizacije."

„Nakon Šarene revolucije u Makedoniji izbori na Kosovu su jak signal za čitav Zapadni Balkan – i za Evropsku uniju. To je signal da je većina birača sita svojih korumpiranih vladara koji godinama važe kao navodno dobri partneri Brisela. Protiv takvih su početkom godine u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji desetine hiljada ljudi izašle na ulice – bez uspjeha. Kosovo nije bio dio tog kratkog „Balkanskog proljeća". No sada su njegovi građani jednostavno na izborima smijenili korupciju i autokratiju", piše Špigel onlajn.

"Škakljiva komponenta pobjede velikoalbanskih nacionalista"

Bečki Standard upozorava: „I pored etničke i jezičke raznovrsnosti Albanaca koji žive u četiri balkanske države (gotovo tri miliona u Albaniji, 1,6 miliona na Kosovu, više od 500.000 u Makedoniji, 30.000 u Crnoj Gori), i gotovo 1,5 milion njih koliko se procjenjuje da ih ima u zajednicama dijaspore, prije svega u Grčkoj, Italiji i Švajcarskoj, san o velikoj Albaniji je usljed komunikacione revolucije ostao često neopažen politički i emocionalni faktor. U vezi s tim se ne smiju previdjeti ni isto tako panalbanski obojeni verbalni prilozi albanskog predsjednika Edija Rame."

„Suverenost Kosova je ograničena uticajem Evropske unije i UN te djelimičnom otcjepljenošću sjevernog regiona oko Mitrovice. Zamrznut konflikt između nekadašnje srpske pokrajine koja se 2009. proglasila nezavisnom republikom i bivšim hegemonom Srbijom u svako doba bi mogao da izazove sukobe. Dinamika korupcije koja je prekoračila granice i klijentelizma koji seže do najviših funkcija u Prištini i Tirani pa do Beograda i Skoplja teško je naštetila prelasku iz diktature i rata u demokratiju i tržišnu privredu. Politički proboj u vrijeme smjene generacija mogao bi da na Kosovu, ali i šire, dovede do pozitivih promjena u slabim demokratijama. Uspjeh kandidatkinje LDK je i simbolički znak protiv partijarhalno obojenih albanskih društava".

„To što zbog drame sa „Bregzitom" paralisana EU i zbog prevrtljivosti diskreditovana administracija SAD više ne djeluju kao faktori stabilosti na Balkanu, daje pobjedi velikoalbanskih nacionalista posebno škakljvu komponentu", riječi su kojima se završava komentar Standarda.

Priredio: Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije