Kurs ponašanja za strane studente u Njemačkoj

Na Tehničkom Univerzitetu Ilmenau je učešće na seminaru pod nazivom "Interkulturalna komunikacija" za strane studente obavezujuće. Kurseve vodi docentica Sabine Vana-Ströhla.

DW: Gospođo Vana-Ströhla, na Vašim seminarima govorite o kulturnom šoku, koji studenti dožive kada dođu u Njemačku? Šta ih posebno šokira?

Sabine Vana-Ströhla: Razlozi su brojni. Osim toga ne doživljavaju svi studenti kulturni šok kada dođu u Njemačku. Međutim, jednom sudentu iz Meksika je posve strano kada vidi da ljudi u njemačkim metroima ćute, umjesto da ćaskaju jedni sa drugima. To je za njega bio kulturni šok. Za kineskog studenta su opet prazne ulice uveče bile šok. Njemu je potrebno da oko sebe ima puno ljudi i stoga često posjećuje velike gradove.

Vama međutim nije samo važno da studenti na nastavi bolje razumiju stranu kulturu već i sopstvenu. Zašto?

Kada jednom sebi postavite pitanje - Zašto sam takav kakav jesam? Šta zapravo znači kultura? Zašto nešto definiram normalnim a nešto drugo nenormalnim? - onda bolje možete razumjeti zašto ljudi iz drugih kultura rade ovo ili ono, što u prvom momentu ne možete razumjeti.

Na vašim seminarima diskutujete o temama koje prevazilaze kulturu i govorite o predrasudama prema svemu što je strano, ali se bavite i svakodnevicom na njemačkom univerzitetu. Sa kakvim poteškoćama se tu susrećete?

Načelno imam osjećaj da se strani studenti jako dobro pripremaju za boravak u Njemačkoj. Veliki doprinos tome daju svakako Goethe instituti širom svijeta. Mi pronalazimo i puno sličnosti sa raznim kulturama. Pa ipak nailazimo na kamen spoticanja a to je naš izrazito direktni način komuniciranja. Strani studenti ne očekuju da ih tako otvoreno pitaju o nečemu. Ono što ih posebno zbunjuje je kako njemački studenti dovode nekad u pitanje ono što docenti kažu. Na njemačkim univerzitetima studenti smiju imati i posve drugo mišljenje od docenata i sve to smiju otvoreno tematizirati. Sve ovo ponekad unosi nesigurnost u strane studente. Sociolog Johan Galtung je s tim u vezi objavio interesantnu studiju u kojoj tematizira i objašnjava različite stilove.

Nudite li i praktičnu pomoć studentima i pratite li ih tokom predavanja?

Da, jako mi je važno da cijelu teoriju interkulturalne komunikacije pokrivamo i u praksi gdje stičemo praktična iskustva. Idemo, primjera radi, u jedan njemački restoran, kako bi studenti probali njemačka jela. Recimo da probaju tirinške knedle, koje su tipične za Ilmenau. Naučimo ih koliku napojnicu da ostave. Dajemo i praktični kurs ponašanja biciklista u saobraćaju. Podučavamo ih da je zabranjeno kada se biciklisti voze pješačkim stazama. Posjećujemo i firme. Tamo se studenti upoznaju za hijerarhijom u radnim strukturama, uče kako da oslovljavaju šefa. Dobijaju i važne savjete, recimo na šta moraju da paze kada konkurišu za radno mjesto u Njemačkoj.

Vaš seminar se svakog semestra okončava ispitom. Kakvo znanje studenti moraju pokazati?

Ispit predstavlja provjeru znanja. Uključuje poznavanje njemačke geografije ali i tema koje premašuju kulturu. Studenti moraju napisati šta u leksikonu u dva reda piše pod pojmom stereotip ili predrasuda. Moraju dati primjer za neuspješnu interkulturalnu komunikaciju. Oni moraju teorijom interkulturalne komunikacije objasniti zbog čega je sve krenulo nizbrdo. Meni nije samo važno da oni nauče da razlikuju šta je tipično za njemačku ili neku drugu kulturu. Oni trebaju prepoznati da često postoje nesporazumi, koji nemaju veze sa različitim kulturama već su bazirani na različitim karakterima, kao i osobnim iskustvima i očekivanjima.

Razgovor vodila: Sabine Damaschke
Prevod i obrada: Jasmina Rose

Sabine Vana-Ströhla je referentica Društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i članica regionalne grupe Obrazovanje i razvoj za srednju Njemačku. Na Univerzitetu u Jeni je mentorka i radi sa studentima koji pohađaju smjer "Interkulturalni trener".