Kurdi se nadaju miru na jugoistoku Turske

Diyarbakir na jugoistoku Turske je u velikoj mjeri srušen u borbama turskih snaga sigurnosti i zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK). Hapšenja i povreda ljudskih parava su nakon proglašenja vanrednog stanja postali uobičajena pojava. Ipak, stanovništvo u gradu se nada da će kroz dijalog sukobljenih strana ponovo biti uspostavljen mir.

Borbe su uglavnom vođene u četvrti Sur. Do prije dvije godine je to bila važna adresa za trgovinu i turizam u gradu koji važi za kulturni centar Kurda u Turskoj. Oko godinu i pol dana su bombe, smrt i rušenja određivali život u Diyarbakiru. Danas grad nastoji da bude što je nekad bio.

Ljudi se sele u Sur

Policajci naoružani automatskim puškama i tenkovi još uvijek se nalaze na ulazu u grad i njegovim glavnim ulicama. Policijski sat je nedavno ukinut. Područje oko oštećene Sulejmanove džamije i „četiri samostojeća minareta“ su pretvoreni u park u kojem srećemo više stotina ljudi. Oni, sa kojim smo razgovarali, kažu da je park najviše popunjen vikendom. Posjetioci dolaze iz znatiželje, ali i zbog uspomena.

Oko 50 metara od ulice u kojoj su iskopani prvi rovovi se nalazi tzv. Joghurt –Markt. „Ova mala prodavnica je bila zatvorena 15 mjeseci", kaže njen vlasnik 25-godišnji Ağıt Arı. On je pretrpio velike finansijske gubitke. U borbama su oštećeni kako njegova kuća, tako i poslovni prostor. „Rođen sam u Suru. 90 posto mojih prijatelja je napustilo grad. Osjećam se usamljeno", kaže Ari i dodaje: „Nakon svega što se desilo još nam nije uspjelo da stanemo na noge. Međutim, polako napredujemo“.

"Razvoj na bolje”

Prodavnice u ulici Gazi, finansijskom centru Diyarbakira, su otvorene. Dvorište džamije pod nazivom Ulu se puni ljudima koji su došli na molitvu. Jedan od njih je i Recep Öziç. On je također vlasnik prodavnice u centru. „Nakon ubistva Tahira Elçia je ovdje postalo gore", kaže Öziç. Tahir Elçi je bio šef advokatske komore u Diyarbakiru i jedan od najvažnijih boraca za ljudska prava. Elçi je ubijen 28. novembra 2015. godine. Ubistvo do danas nije razriješeno.

Öziç kaže da u ovo područje niko nije mogao ući skoro godinu dana. U posljednjih mjesec dana je stanje mirnije. Ljudi ponovo izlaze na ulice. „Mi nemamo ni posao, a ni unutrašnji mir, ali se nadamo da će se sve razvijati u dobrom pravcu“, kaže Öziç. On također dodaje da se svi nadaju da će ponovo doći do dijaloga između sukobljenih strana i mirne atmosfere bez vođenja borbi.

Ipak, u Suru ima četvrti u kojim nije bilo šteta. Jedna od njih je četvrt Ziya-Gökalp. U toj četvrti se nalazi gradska kuća kulture koju rado posjećuju učenici i muzičari. Direktorica Esra Aksu dijeli nadu ostalih: „Preživjeli smo noćnu moru. Želimo zaboraviti te dane. Raspoloženje ljudi u četvrti se polako poboljšava. Sve želimo ostaviti iza nas“.

Susret u Diyarbakıru

Nada se vidi i u manifestacijama koje se u gradu organizuju u posljednjih deset dana. Na tzv. samit rada su prvi put došli poslanici vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP), najveće opozicione CHP i nacionalističke Narodne partije MHP. Poziv predsjednika Udruženja industrijalaca i biznismena Turske (TÜSIAD) da se ukine vanredno stanje i postigne primirje, pozitivno je djelovao na raspoloženje.

Međutim, pesimizam nije skroz nestao iz Diyarbakira. Prema navodima Udruženja za zaštitu ljudskih prava (IHD) je u gradu za samo tri mjeseca ove godine zabilježeno 9.000 slučajeva povreda ljudskih prava. U toku vanrednog stanja je nekoliko udruženja i nevladinih organizacija u gradu zatvoreno, isto kao i mnoge rtv stanice ili novine na kurdskom jeziku. Posjetili smo zamjenika rukovodioca IHD-a i šefa odjela u Diyalbakiru Racija Bilicija. „Još uvijek smo daleko od normalnog stanja. Kako Diyalbakir, tako i cijeli region", kaže Bilici.

Okončanje vojnih operacija u gradu i stanje u kojem ljudi ponovo mogu izaći na ulicu je napredak, ali to još uvijek nije dovoljno. „Skoro svi članovi nevladinih organizacija su osuđeni, a svaka, pa čak i manja akcija je zabranjena. U regionu nema nikoga ko je opozicija vladi i ko može slobodno da se kreće. Ako želimo da stanje ponovo bude normalno, mora biti ukinuto vanredno stanje, obustavljene političke operacije i zagarantovana sloboda izražavanja", kaže Bilici.