Video-klip za Dan holokausta

Dječak sjedi pored željezničke pruge pokrivši rukama uši. Iza njega beskonačno prolaze teretni vozovi, koji voze za Auschwitz. Zgužvani list papira vijori se na prozoru jednog vagona - sa imenima ljudi koji se prevoze poput stoke: bez vode, jela i bez identiteta. Brojevi na listi za transport nacističkih vlasti. Janusz Korczak, poljski ljekar koji prati djecu svog Doma za siročad u koncentracioni logor Treblinka, na vrhu je liste iako to za njega znači sigurnu smrt. On je nacionalni heroj - ne samo u Poljskoj već u cijeloj istočnoj Evropi.

Ceduljice su u životu preživjelih imale značajnu ulogu. Na običnim papirićima se jevrejskim porodicama saopštavao dan, vrijeme i mjesto njihovog odvoženja u logor. Ceduljice su bile jedina šansa da se nekome saopšti da ga šalju na istok i to vozovima Njemačke željeznice "Deutsche Reichsbahn" sa kartama u džepu na kojima je pisalo "Auschwitz - u jednom pravcu". Upravo te gusto ispisane ceduljice sa porukama preživjelih bile su u logoru jedina mogućnost uspostave kontakta sa drugim zatočenicima.

Kultura sjećanja za YouTube-generaciju

Ovaj neobični klip proizvela je institucija sa sjedištem u Varšavi. Evropska mreža za sjećanje i solidarnost. Ona se ne bavi samo holokaustom, već i žrtvama staljinizma u Istočnoj Evropi. Kada su pristupili realizaciji ovog video-projekta za 27. januar - Dan oslobođenja Auschwitza - imali su u vidu široku publiku, kaže za DW Rafal Rogulski, direktor Evropske mreže. "Naši projekti su inače usmjereni u pravcu mlađe publike. To je tako i sa ovim video-clipom. Ovakvom vrstom sjećanja vi prodirete u sve generacije, u sve ljude. Ili u najmanju ruku one, koji imaju osnovno znanje o holokaustu".

Rogulski je dugo radio sa poljskim političarem i preživjelim Auschwitza Wladyslawom Bartoszewskim (1922 -2015) i zna dobro koliko je teško ljude zainteresovati za "kulturu sjećanja".

Producenti video-klipa su se orjentirali na crno-bijele crteže američkih stripova koje je pravio američki umjetnik Art Spiegelman. On je prvi od "Holokausta" napravio grafički roman "Maus". Ideja da napravi umjetnički klip na osnovu crteža nastala je spontano, kaže Hans-Christian Jasch, koproducent video-klipa.

Skupa sa Memorijalnim centrom Auschwitz-Birkenau nastala je ideja za realizaciju ovog neobičnog projekta. "Skupa smo sa režiserom Zoltánom Szilágyi Vargom tražili puteve kako da u vrijeme YouTuba generiramo pažnju i interes za temu kao što je Dan sjećanja na holokausta", kaže Jasch u intervjuu za DW. " Željeli smo napraviti mali crtani film, koji će uznemiriti publiku i probuditi duhove".

Crtani film umjesto svjedoka holokausta

Naravno da je bio svojevrstan rizik izabrati formu stripa, ali režiser Varga je iskusan grafičar i međunarodno priznati umjetnik. "Jedan momenat sam oklijevao a onda sam shvatio da danas moramo tražiti nove forme komunikacije", kaže Jasch. "Naravno da su to simbolične slike: vagoni vozova koji se kotrljaju u pravcu Auschwitza. Jednostavno smo bili mišljenja da je ova forma za mlade ljude puno prihvatljivija."

2015. godine, kada se obilježavalo 70 godina od oslobađanja koncentracionog logora Auschwitz-Birkenau, njemački mediji bili su preplavljeni novinskim intervjuima i TV-emisijima u kojima su gosti bili posljednji preživjeli zatočenici.

"Memento" treba probuditi radoznalost

Sa video-klipom "Memento" producenti su se svjesno opredijelili za drugi put: put bez brojeva mrtvih, bez slika iz logora smrti, bez izjava preživjelih. Film u formi stripa napravljen je tako da gledaocima uđe pod kožu i pored toga što se na prvi pogled ne razumije o čemu se radi. "To je promjena paradigme u kulturi sjećanja", konstatuje Jasch: "To je jedna vrsta "teasera", kojom se ponovo podstiče interes za tu temu."

Direktor Evropske mreže, Rafal Rogulski, više je nego zadovoljan rezultatima. "Osjetilo se da umjetnik ima pristup tim osjećajima. I da ih može prenijeti na papir".

Istorijski dokumentarni filmovi ili filmovi objavljeni na web-u o temi holokausta su bez izjava svjedoka i preživjelih teško zamislivi. "Naravno da mi u Njemačkoj pokušavamo - koliko je to još moguće - da što više radimo sa preživjelima", kaže Hans-Christian Jasch i dodaje: "Rad sa ljudima koji su bili izravni svjedoci svega teško da će se moći zamijeniti nečim drugim, pa tako ni umjetničkim video-klipom sa 3D animacijom". Pa ipak "Memento" predstavlja jedan novi impuls kulturi sjećanja za YouTube-generaciju 21. stoljeća.