Krstarenje pod oblakom dima mazuta: prljava „bijela flota“ kruzera | Politika | DW | 21.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Krstarenje pod oblakom dima mazuta: prljava „bijela flota“ kruzera

Posao sa krstarenjem ide sve bolje. Ali su i prosvjedi sve glasniji jer ti ploveći hoteli ne samo da zagađuju okoliš, nego i lučke gradove dovode na rub njihovih mogućnosti.

Kruzeru „Zuiderdam" je trebalo punih šest sati da početkom lipnja napusti luku Kiela – i to usprkos njegovih 70.000 „konja". Jer aktivisti udruge Smash Cruiseshit su gumenjacima i kanuima priječili put kruzeru sve dok ih specijalna policija udaljila iz luke.

Prosvjeda i kritičara ima sve više, ali sve više je i 2018. je u čitavom svijetu na njima provelo odmor oko 28,5 milijuna turista, dva milijuna od njih su bili Nijemci. Ono što je nekad bio tek nedostižan san, danas si mogu priuštiti mnogi jer i cijene padaju.

Ali zaštitnici okoliša upozoravaju kako tu netko ipak plaća punu cijenu: naš okoliš. Jer golema većina od oko 300 kruzera još uvijek plovi na mazut, najprljavije gorivo koje se danas uopće koristi. Mazut je zapravo ostatak u procesu rafiniranja nafte i on je još mnogo prljaviji od dizela. Tu je još ostalo mnoštvo sumpora i teških metala, da sad ne govorimo o prašini i ugljičnom dioksidu. Tu su i naftne kompanije sretne da za to nađu kupca. Brodari su pak još sretniji što im je gorivo tako jeftino, i tu su na dobitku svi – osim okoliša i stanovnika gradova uz obalu.

Smash Cruiseship

"Smash Cruiseship"

Gdje je utičnica?

Jer takvi kruzeri ne mogu čak niti u luci jednostavno ugasiti sve motore: tu su i generatori koji su potrebni za klima uređaje, ventilaciju, rasvjetu i sve što je potrebno za život tih tisuća putnika na brodu. Teoretski, brodovima je zabranjeno ploviti na mazut u obalnim vodama Europe i mnogih drugih zemalja, a pogotovo im je zabranjeno koristiti ga u luci. Tada koriste „običan" dizel, ali niti on nije mnogo bolji.

Isto tako teoretski, kruzeri bi za vrijeme dok su na vezu – a kod većine krstaša je to čak 40% njihovog vremena putovanja – mogli koristiti električnu energiju sa obale. Ali trenutno postoje samo dvije luke u Europi, Hamburg u Njemačkoj i Kristiansand u Norveškoj koji uopće nude takvu uslugu. Nije problem samo tehnička oprema luke, nego i kruzeri moraju biti sposobni „uključiti" se na struju sa kopna. Naknadna preinaka košta mnogo novaca i u tome nema niti financijske atraktivnosti, niti političkog pritiska. To se vidi po tome i što kruzeri koji čak imaju tehničku mogućnost priključiti se na električnu energiju sa kopna – uglavnom to uopće ne koriste.

Helge Grammersdorf je na čelu njemačkog ogranka svjetske udruge kruzera Cruise Lines International Association (CLIA) i spremno prihvaća kako je takva energija sa kopna „dobra opcija". No treba se misliti i koliko je i takva električna energija ekološka jer nema mnogo smisla umjesto lučkog grada zagađivati grad gdje je smještena termoelektrana. Isto tako, brodarima treba biti i ekonomski zanimljivo okrenuti se takvoj opskrbi: „Na tome se radi sa itekako dobrim izgledima na uspjeh", kaže Grammersdorf. No do onda, „bijela flota" će se naveliko dimiti i u lukama gdje pristaje.

Kruzer AIDAnova

Kruzer AIDAnova

Umjesto u zrak – onda u more

I na naslovnoj stranici udruge CLIA ti brodari objavljuju kako se „industrija kruzera brine za mjesta koje posjećuju i za more po kojem plovi". Pokušaja doista ima: prošle godine je porinuta AIDAnova, prvi kruzer kojeg pokreće zemni plin. To je naravno doista mnogo čišće gorivo čak i od nafte, ali je i mnogo skuplje. Povrh toga, zemni plin se uvelike dobiva metodom frackinga, postupkom koji je u Njemačkoj još uvijek zabranjen jer se teško može procijeniti šteta koja se tako čini na okoliš.

Sve u svemu, ne čini se da će se i ti brodari tako brzo odreći svog mazuta. I to usprkos tome što je međunarodna pomorska udruga International Maritime Organization (IMO) već odredila mnogo niže granične vrijednosti za sumpor i dušik u brodskom gorivu. „Nada da će se spuštanjem granica automatski izbaciti mazut kao gorivo, na žalost se neće ispuniti", žali se Katharina Koppe iz njemačkog Ureda za okoliš. Jer brodari se čak i tako radije odlučuju ugraditi scrubber, ispirač plinova i filter za ispušni plin gdje se štetni sastojci „potope" u tekućini. A ta tekućina onda obično završi – u moru. I što se tako dobilo?

Udruga kruzerskog turizma podsjeća kako treba ipak vidjeti prave razmjere koliko su baš oni „krivci" za zagađenje. Svi turisti na kruzerima čine tek oko 2% svjetskog turizma, dok gotovo 60% turista na svoja odredišta putuje avionima koji sigurno mnogo više opterećuju okoliš. A ako se i pogleda od tristotinjak velikih i super-kruzera koji danas plovi po morima, to je gotovo beznačajno u usporedbi sa oko 40.000 teretnih brodova koji se valjaju po valovima oceana svijeta i bez kojih bi svjetska trgovina bila nezamisliva. I golema većina njih također plovi na mazut.

Pogledajte video 02:48

Unosni posao sa Costa Concordiom

Dubrovniku i Bergenu je dosta

Ali kruzeri mijenjaju i čitav turizam, doduše na drugi način nego što su ga već promijenili jeftini avionski letovi. Takvi čelični hoteli na moru svakog dana izbacuju na tisuće turista u gradove kao što su Amsterdam, Venecija ili Dubrovnik, ali ti gradovi imaju jedva nešto od toga. Jede se na brodu, spava se na brodu, čak i za obilazak gradova i muzeja su tu vodiči sa broda. Ono što ostaje su ljuti stanovnici – i mnogo smeća i otpada.

Gradovi kao što je Dubrovnik u Hrvatskoj i Bergen u Norveškoj zato su ograničili broj kruzera koji smiju pristati u njihovoj luci. Čitav niz drugih odredišta, kao što je i Palma de Mallorca žele slijediti taj primjer, Venecija i Amsterdam žele potpuno zabraniti pristajanje kruzera. Njemački predstavnik udruge CLIA, Helge Grammersdorf upozorava kako i tu treba vidjeti ukupan broj takvih posjetitelja: „U Barceloni je to tek 8%, u Veneciji čak samo 5% turista u gradu. To znači, čak i kad ne bi bilo turista sa kruzera, još uvijek bi ostalo preko 90% turista u gradu."

Protesti u Veneciji 08. juna protiv kruzera

Protesti u Veneciji 08. juna protiv kruzera

No isto tako nas uvjerava kako je i organizatorima tih krstarenja u interesu naći neko rješenje sa kojim bi svi mogli živjeti, jer se ne žele odreći atraktivnih odredišta kojima privlače putnike na svojim brodovima. A u toj emocionalnoj raspravi se zaboravlja da ti kruzeri plaćaju za pristajanje u luci, sve češće putnici plaćaju i boravišnu pristojbu – i tu bi se i gradski očevi trebali pitati, kamo odlazi taj novac.

Čamac za spašavanje?

No čak niti tu nije kraj svim zamjerkama ovom obliku turizma. Nitko ne želi da se to ikad dogodi, ali čak i u nasukavanju kruzera Costa Concordia samo par stotina metara od luke je bilo mrtvih. I inženjeri brodogradnje se hvataju za glavu već pri pomisli kako uopće spasiti danas već preko 8.000 putnika i članova posade sa takvih kruzera – gdje često nisu svi trijezni i u pravilu nisu svi prisebni. Kruzeri moraju biti opremljeni za nuždu, ali već i tehnički je to praktično nemoguće izvesti u nekom razmjerno kratkom vremenu na podivljalom moru.

Čak niti to izgleda da nikoga ne plaši: bez obzira na sve, broj turista koji kreću na krstarenje raste mnogo brže nego bilo koji drugi sektor turizma. I svake godine se porine sve više kruzera koji su još ljepši, veći i luksuzniji. Ali i more koje imamo i planeta na kojoj živimo je samo jedna.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu