Kroz sport do ljudskih prava | TEME | DW | 14.06.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kroz sport do ljudskih prava

Pojedine autokratske države kao što su naprimjer Kina, Ukrajina ili Katar rado se prezentiraju kao domaćini velikih sportskih manifestacija reklamirajući na taj način svoju vlastitu zemlju.

Impozantna otvaranja, moderni stadioni, oduševljeni ljudi i svjetski poznate zvijezde – sa olimpijskim igrama i međunarodnim fudbalskim takmičenjima može se napraviti dobra reklama za vlastitu zemlju. Takve manifestacije podstiču turizam, a ne tako rijetko i visoki političari svojom posjetom počaste zemlju domaćina. To su shvatile i autokratske zemlje koje se kandidiraju za velike sportske događaje. Wenzel Michalski, šef njemačkog dijela nevladine organizacije „Human Rights Watch“ o tome kaže: „Za autokratske vladare to je njegovanje ‚imidža' ako se takve manifestacije održavaju u njihovim zemljama“, kaže Michalski.

Prema njegovim riječima, svijetu i vlastitom narodu treba pokazati da u njihovim zemljama nije sve baš tako kako to predstavljaju protivnici te da i tu ima sretnih ljudi: „Narodu se daje hljeba i igara tako da se on ne buni.“

Jedan od tipičnih primjera su i Olimpijske igre 1936. u Berlinu

Hitler im Olympiastadion

Hitler (u sredini) na Olimpijskom stadionu u Berlinu 1936.

Održavanje velikih manifestacija u autokratskim zemljama nije nikakav novi fenomen. Ansgar Molzberger, sportski istoričar na visokoj školi za sport u Kölnu prisjeća se Olimpijskih igara 1988. u Seoulu, zatim Svjetskog fudbalskog prvenstva 1978. u Argentini i Olimpijskih igara 1968. u gradu Meksiku. Prije tih manifestacija je dolazilo do krvavog gušenje studentskih protesta. Molzberger posebno podsjeća na Olimpijske igre u Berlinu 1936.: „Igre su primjer za to kako je nacistička diktatura iskoristila taj veliki sportski događaj da bi skrenula pažnju od stvarnih zbivanja u Njemačkoj.“

Pozitivni efekti

Molzberger ukazuje i na to da je aktuelno Evropsko prvenstvo u fudbalu dodijeljeno već 2007. kada se Ukrajina pod vodstvom Viktora Juščenka i Julije Timošenko nalazila na putu ka Evropskoj uniji. Pojedini aktivisti za ljudska prava kao što je Wenzel Michalski iz „Human Rights Watcha“ smatraju da postoje, međutim, i neki pozitivni efekti: „Velike manifestacije mogu poslužiti nevladinim organizacijama i kritički raspoloženim međunarodnim političarima da ukažu na povrede ljudskih prava o kojima se malo zna i o kojima se ne izvještava.“

Julia Timoschenko ins Krankenhaus verlegt Archiv

Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko

Michalski kaže da se na taj način može povećati pritisak na pojedine vlade, mada – prema njegovim riječima – velike manifestacije u većini slučajeva nisu dovele do nekih dubokih promjena. Ipak, u nekim pojedinačnim slučajevima zbog međunarodnog pritiska na slobodu su pušteni politički zatvorenici. 

Autori: Christina Ruta / Senad Tanović

Odg. ured.: Belma Fazlagić - Šestić