Kriza u eurozoni ugrožava i BiH

Kako je kriza u eurozoni prijetnja globalnoj ekonomiji, i u BiH se s pažnjom prate nastojanja evropskih lidera da spriječe finansijsku katastrofu. Ova zemlja ispoljava gotovo sve one slabosti koje su Grčku dovele do ivice bankrota. Zbog političkih nesuglasica oko formiranja vlasti, BiH je na privremenom finansiranju, a prezaduženi bosanskohercegovački entiteti imaju nerealne budžete i preveliku javnu potrošnju. Štrajkovi i protesti radnika u ovoj zemlji su svakodnevnica, a analitičari upozoravaju da bi moglo doći i do socijalnih nemira.

"Valuta u BiH (Konvertibilna marka - KM) vezana je za euro, pa se poremećaji u eurozoni i promjena kursa evropske valute osjećaju i u ovoj zemlji", kaže profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. "Očekujem pooštrene uslove kreditiranja, ali i mogućnost da eventualnom promjenom vrijednosti eura bude promijenjena i vrijednost KM, odnosno naših izvozno-uvoznih dobara. Kriza u eurozoni može ojačati one snage u EU koje apostrofiraju pitanje kapaciteta EU za dalje proširenje", ističe Azra Hadžiahmetović.

Privreda BiH zavisi od članica eurozone?

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić podsjeća da su zemlje članice eurozone najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH. "U slučaju ponovne recesije i pada proizvodnje u zemljama eurozone, posebno u Austriji i Njemačkoj, privreda u BiH će se naći u krizi jer najveći dio svoje proizvodnje izvozi na ta tržišta što bi se odmah reflektiralo na proizvodnju u našoj zemlji", kaže Lasić. No, ekonomiste u BiH ne brine samo deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. "U javnoj upravi, administraciji, obrazovanju i zdravstvu više je zaposlenih nego u prerađivačkoj industriji", upozorava Lasić.

Predsjedavajući Vijeća ministara u tehničkom mandatu Nikola Špirić smatra da će kriza evropskih banaka uzdrmati složenu ekonomsku situaciju u BiH. "Mislim da članice eurozone trebaju poduzeti sve da se spasi euro kao valuta, jer bi to pomoglo i zemljama koje su izvan eurozone", ističe Špirić. Analitičari tvrde da je izvjesna posljedica dužničke krize recesija, ne samo u članicama eurozone, već i van granica evropskog kontinenta. Također ističu da, bez drastičnih promjena u ekonomskoj politici, BiH ne može sama odgovoriti ovim izazovima. 

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović