Kriza eura: Spašavaj se tko može! | TEME | DW | 12.05.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kriza eura: Spašavaj se tko može!

Dok političari razgovaraju o davanju novih milijarda eura za spas Grčke, financijski stručnjaci se prepiru o opasnostima za Njemačku. Reprogramiranje dugova izgleda sve neizbježnije – zbog pomaganja drugima.

Novčanice eura

Lica slušatelja postajala su sve bljeđa. Mnogi su počeli brisati znoj sa čela i nervozno se pomicati na svojim stolicama. Dvorana u filijali jedne banke na zapadu Njemačke bila je puna. Banka je pozvala na predavanje gospodarskog novinara Güntera Ederera o aktualnom financijskom stanju. Ederer je citirao iz svoje nove knjige „Njemačka, spavaj dalje“ i navodio samo činjenice. Visinu njemačkih dugova i godine koje su potrebne da ih se otplati. Poskupljenje energenata i do 18 posto godišnje. Već godinama neobjavljene

Miš gricka kovanice eura

Kriza eura je očigledna, ali se rijetki usuđuju otvoreno pričati o tome

količine novca u opticaju u SAD-u. Brojne zgrade koje su investitori izgradili u Kini i koje sad stoje prazne jer su preskupe. Visinu njemačkih jamstava unutar EU-a i prepreke zbog kojih dužnici te dugove nikad neće moći vratiti.

Nijemci ulažu u sigurno: zlato, nekretnine,...

Vrijeme da se taj sustav, koji nosi samo još nada, uruši Ederer procjenjuje na maksimalno deset godina. Tada će i Njemačka morati reprogramirati dugove, smatra on, ili će imati tako veliku inflaciju da će imovina nakon deset godina u najboljem slučaju vrijediti samo polovicu. To je čak i šefu banke koja je pozvala Ederera bilo previše pa je referenta pozvao na umjerenost. Smatrao je da takve tvrdnje štete i njegovoj banci i nepotrebno uznemiruju slušatelje. Ali je ipak morao priznati da su mušterije u njegovoj banci u samo tjedan dana kupile zlato u vrijednosti od milijun eura.

To pokazuje što se u Njemačkoj događa već tjednima. Većina predstavnika financijskog svijeta izbjegava otvorenu raspravu o rizicima u zoni eura. “Ono što je već odavno poznato govori se samo u povjerenju. Sve se čini da se održi povjerenje pod svaku cijenu“, kaže Ederer. Dotle brojne štediše svoj novac ulažu u vrijednosti za koje vjeruju da su sigurne: zlato, srebro, kuće, zemljišta, šume, sirovine. „Vrijedi načelo, spašavaj se tko može, samo nitko o tomu ne govori otvoreno“, kaže Ederer.

I on nije jedini. I burzovni trgovac Dirk Müller zna za zgražanje nad svakim tko počne preispitivati preopterećeni financijski sustav. Nakon objavljivanja njegove knjige „Crashkurs“ proglašen je teoretičarom zavjere.

Nada u njemačke vrline

Norbert Walter

Norbert Walter

Bivši glavni ekonomist Njemačke banke (Deutsche Bank) Norbert Walter ipak je optimist. On skreće pozornost na činjenicu da je Njemačka imala velike troškove ujedinjenja i da se s time dosad dobro nosila. „Njemačka uživa najviši bonitet i njemačke državne obveznice su unatoč niskim kamatama vrlo omiljene“, kaže Walter. Dodaje da je Njemačka razvila bolji sustav nego SAD za ograničavanje dugova.

I financijski stručnjak sa Sveučilišta u Freiburgu Bernd Raffelhüschen ukazuje da nasuprot njemačkim dugovima stoje veliki porezni prihodi. Procjenjuje se da će oni u iduće tri godine biti za 130 milijarda eura veći nego što se očekivalo.

U usporedbi s jednogodišnjim ukupnim društvenim proizvodom (BDP) njemački državni dugovi iznose oko 80 posto. Prema navodima europskoga statističkoga ureda Eurostata Grčka ima zaduženje od 143 posto BDP-a, Italija 119 posto, Portugal 93 posto. „Od 90 posto naviše stanje postaje kritično“, upozorava Jörg Hinze sa Hamburškoga instituta za svjetsko gospodarstvo HWWI. Ali, stravični scenarij kao reprogramiranje dugova Hinze si za Njemačku može zamisliti samo ako bi kriza u Europi duže potrajala. Zato smatra ispravnim što se Grčkoj i dalje nastoji pomoći. „Ako bismo u Grčkoj, Portugalu ili Španjolskoj morali otpisivati dugove, to bi i u Njemačkoj imalo kobne posljedice.“

Problem je u (pre)visokim jamstvima

I profesor Stefan Homburg sa Sveučilišta u Hannoveru kritično promatra situaciju u Njemačkoj. On polazi od toga da će Grčka unatoč novoj novčanoj pomoći jednoga dana morati priznati da dugove ne može vratiti. „U tom slučaju bi Njemačka bila opterećena jamstvima u milijardama, što bi ugrozilo njemački bonitet“, kaže Homburg. Gotovo svi ispitani financijski stručnjaci i ekonomisti slažu se s Homburgom da Njemačka dobro stoji ako ju se promatra izolirano, ali da je stvarna opasnost u jamstvima od oko 400 milijardi eura.

Ako ona dođu na naplatu onda neće pomoći ni mehanizam za ograničavanje zaduženja u Njemačkoj, smatraju stručnjaci. Zaduženje bi raslo unatoč zabrani novog zaduživanja od 2016. godine. Homburg zato ne isključuje mogućnosti financijskog reza ni u Njemačkoj ako porastu zahtjevi slabih članica zone eura ili se dogodi neka druga katastrofa.

Kovanica od jednog eura na staroj novčanici od stotinu milijuna maraka

Nijemci se plaše da bi moglo doći do inflacije kakvu su već iskusili u prošlom stoljeću

Strah Nijemaca od inflacije

Brojni stručnjaci iznose teoriju da vlade unutar EU-a samo čekaju neki novi „Big Bang“, neki povod za reprogramiranje dugova. To bi mogla biti neka vijest poput one o propasti banke Lehman Brothers. Takva vijest bi mogla doći iz SAD-a ili iz Kine. A onda bi u svim zemljama OECD-a moglo doći ili do devalvacije vlastitih valuta ili do produžetka rokova za otplatu dugova ili do smanjenja kamata za obveznice.

U Njemačkoj vlada velik strah od inflacije ili devalvacije. U prošlom stoljeću su provedene dvije novčane reforme. Nakon Prvoga svjetskoga rata je hiperinflacija uništila mnoga imanja. Jedan kruh je stajao bilijun maraka. Gospodarska kriza je pogodovala usponu nacional-socijalista. Nakon Drugog svjetskog rata je novčana reforma iz 1948. omogućila smanjivanje velikih ratnih dugova i novi početak nazvan „njemačkim čudom“. U novije vrijeme je bilo i slučajeva bankrota država. 1999. je bila pogođena Rusija, a 2003. Argentina.

Autor: Wolfgang Dick / Anto Janković

Odg. urednica: Marina Martinović