1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriza ekonomije, ali i morala

30. januar 2010

Većina građana iz zemalja Grupe 20 vjeruje da, uz privrednu, postoji i ogromna kriza vrijednosnog sistema. Malo njih vjeruje kompanijama. Da li u globalizovanom svijetu treba globalno promeniti poglede i principe?

https://p.dw.com/p/LnYG
Svjetski ekonomski forum u Davosu
Svjetski ekonomski forum u DavosuFoto: AP Graphics

Iako su ciljevi Svjetskog socijalnog foruma u Porto Alegru i Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu na prvi pogled nespojivi, njihove teme se prepliću. Učesnici Antiglobalističkog foruma u Brazilu odavno su prihvatili stav da je nemoguće odgoditi globalizaciju, već da se ona može samo učiniti podnošljivijom. A u Švajcarskoj je Klaus Švab, osnivač i predsjedavajući Svjetskog ekonomskog foruma, odavno uvidio da globalizacija nije samo stvar privrede.

„Danas smo suočeni sa potpuno globalizovanim svijetom, što prvenstveno znači da su problemi globalni. Zato moramo naučiti kako da zajedno sarađujemo kao globalna zajednica. Prije 40 godina se radilo prije svega o nacionalnim institucijama i preduzećima, ali danas je Davos mjesto sa koga posmatramo svijet kao cjelinu“.

Moto ovogodišnjeg Foruma u Davosu glasi: „Poboljšati stanje u svijetu: ponovo misliti, ponovo planirati i ponovo graditi“.

Kriza etike uz privrednu krizu

Švajcarsko zimovalište Davos u kojem se održava Svjetski ekonomski forum
Švajcarsko zimovalište Davos u kojem se održava Svjetski ekonomski forumFoto: Davos Tourismus

Uoči Foruma u Davosu započeto je jedno istraživanje. Kakve će pouke izvući privreda iz krize? Rezultati istraživanja, koji su provedeni sa 130.000 članova iz deset zemalja Grupe 20 (G20), najvjerovatnije su otrijeznili predstavnike privrede. Dvije trećine ispitanika navelo je da je aktuelna kriza ne samo privredna, već i kriza vrijednosti i etike. Samo trećina njih vjeruje da multinacionalna preduzeća postupaju prema etičkim vrijednostima.

Kormak Kalinan, jedan od vodećih advokata za životnu sredinu, kaže da smo odavno dospjeli do tačke u kojoj je očigledno da su nam potrebne i nove vrijednosti za privredu.

„Glavni problem jeste da se čvrsto držimo iluzije da nismo samo dio, već gospodari planete, i da je više uvijek nešto što je i bolje. Ako je više uvijek bolje, nikada nećemo imati dovoljno. I 50 planeta nam neće biti dovoljno, jer ćemo uvijek željeti više“.

Kalinan, Južnoafrikanac i bivši borac protiv aparthejda, radio je u više od 20 zemalja. Smatra da je stabilna svjetska privreda moguća jer su ljudi kreativni, uostalom, kaže, riječ je o preživljavanju svih nas:

„Moraćemo da promjenimo način razmišljanja: tehnologiju, životni stil, karijeru, odnose prema sebi i drugima. To je ogroman izazov koji istovremeno inspiriše. Jer, čovjek se mora ponovo definisati, ili možda vratiti starim vrijednostima“.

Potrošači mogu vršiti pritisak

Svjetska privreda je izgrađena na potrošačima i na konzumu
Svjetska privreda je izgrađena na potrošačima i na konzumuFoto: AP

Adil Najam, šef Centra za studije budućnosti na Bostonskom univerzitetu prije svega polaže nadu u novo civilno društvo:

„Nadam se da trenutno nastaje nova, globalna savjest. Ako nešto treba promjeniti, ako želimo da se spasimo od sebe samih, potrebna nam je globalna savjest, saznanje da smo građani ove planete. Vjerujem da potrošači tu imaju centralnu ulogu, jer je svjetska privreda izgrađena na potrošačima i na konzumu. Potrošači mogu da podvrgnu preduzeća pritisku, mnogo bolje nego što to mogu države“.

Materijala za razmišljanje je dovoljno, i to ne samo u Porto Alegru ili u Davosu, nego u cijelom svijetu.

Autori: Hele Jepesen / Ivana Ivanović

Odg. urednik: S. Tanović