Kritike zbog njemačke politike prisilnog povratka azilanata | Evropa | DW | 24.09.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Kritike zbog njemačke politike prisilnog povratka azilanata

Vlasti njemačkih saveznih zemalja su tokom protekle godine pooštrile stav spram onih kojima je odbijen zahtjev za dobijanje azila. Tokom 2016. je kući vraćeno 14.000 osoba. Među njima i oboljele izbjeglice.

Posebno savezna zemlja Sjeverna Rajna Vestfalija i njena vlada koju čine socijaldemokrate i zeleni pokazuje oštar nastup prema onima kojima je odbijan zahtjev za dobijanje azila. Prema informacijama humanitarne organizacije Diakonie broj osoba koje su sa aerodroma u Dizeldorfu vraćene u svoje zemlje se tokom protekle četiri godine utrostručio: u odnosu na ranijih 1200, kući je vraćeno 3600 osoba. Sve češće se među onima koji se prisilno vraćaju nalaze i bolesnici, većina ih je iz balkanskih zemalja i iz Turske.

Mnogi od tih ljudi imaju dijabetes, visok krvni pritisak, rak, inficiranisu virusom HIV-a ili imaju psihička oboljenja. "Od uvođenja regulativa iz takozvanog Azilantskog paketa II u proljeće 2016. od prisilnog povratka su izuzete samo osobe koje imaju teška oboljenja i kod kojih bi povratak mogao izazvati pogoršanje bolesti", navodi Dalia Höhne. Ona je jedna od samo tri osobe koje u Njemačkoj imaju zvanični status "posmatrača procesa povratka".

"Pravo na primjerenu procjenu bolesti"

Kritika vlastima stiže i iz Savezne ljekarske komore psihoterapeuta (BPtK) u Berlinu. "Zahtijevamo da teška i po život opasna psihička oboljenja u principu važe kao dovoljan razlog za izuzeće od prisilnog povratka. Izbjeglice koje boluju od psihičkih bolesti imaju pravo na primjerenu procjenu njihove bolesti. Od toga se ne smije odustati samo zbog toga što to predstavlja opterećenje za vlasti", kaže predsjedavajući komore BPtK Dietrich Munz.

Dietrich Munz

Dietrich Munz je nezadovoljan novim zakonima

On ističe da posebno kod psihičkih oboljenja postoji bojazan da će se kod pacijenata javiti suicidalne misli, pogotovo zbog toga što se vraćaju na mjestu gdje su psihičke smetnje i nastale.

Ipak, prisilni povratak se ne izvršava baš uvijek. Prema informacijama njemačkih vlasti od januara 2015. do kraja juna 2016. taj proces je obustavljen u 600 slučaja. Piloti aviona često odbijaju da prime u avion izbjeglice koje se fizički opiru, a neke izbjeglice povratak odista izbjegnu zbog akutne bolesti.

Oštre izjave političara

To izaziva reakcije političara i službenika policije koji sumnjaju da se u takvim slučajevima često radi o taktici advokata i ljekara. Šef sindikata njemačke policije Rainer Wendt tako govori o pravoj "industriji za sprječavanje protjerivanja". Bivši njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich zahtijeva beskompromisno nastavljanje prakse prisilnog povratka: "Onaj ko dozvoljava da oni kojima je odbijen zahtjev za azil vuku državu za nos, uništava povjerenje građana u spsobnost države da djeluje. Stoga se hitno moraju promijeniti i zakonski okviri."

Günter Burkhardt iz organizacije Pro-Asyl odbacuje Wendtove tvrdnje. Njemačka je pravna država. Sudovi koriguju pogrešne odluke vlasti i to mora prihvatiti i Rainer Wendt.

Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maziere

Ministar De Maziere kritikuje ljekare

Ipak, čak je i ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere nagovijestio da vjeruje kako ljekari ponekad svjesno pišu poželjne dijagnoze.

Nesigurnost kod ljekara

To izaziva nesigurnost kod ljekara kaže Dalia Höhne: "Prije uvođenja novih propisa bilo je dovoljno imati vještačenje ljekara, odnosno psihologa kojim bi se, naprimjer, dokazala težina i posljedice nekog hroničnog oboljenja koje onemogućuju izvršenje prisilnog povratka. Sada se prihvataju samo atesti koji su stari najviše 14 dana i koji moraju da zadovolje stroge forme. Pod znakom je pitanja u kojoj mjeri ljekari u tako kratkom roku mogu da dijagnosticiraju akutne bolesti koje su povod za izuzeće od povratka."

Postoje još neka ograničenja u radu ljekara, dodaje Höhne. "Vještačenja psihologa se više ne prihvataju. To dovodi do toga da se ljudi na prisilni povratak mogu odvesti čak i iz psihijatrijske klinike."

Prisilni povratak osoba kojima je odbijen zahtjev za dobijanje azila

Njemačke vlasti su ubrzale proces prisilnog povratka

Isti sttandardi za cijelu Njemačku

Höhne traži masivnu promjenu odnosa prema izbjeglicama kojima prijeti prisilni povratak. "Potrebni su nam jedinstveni standardi na nivou Njemačke kada je riječ o prisilnom povratku bolesnika."

Pooštravanje prakse prisilnog povratka bi u narednom periodu moglo dovesti do povećanja broja onih koji budu vraćeni iz Njemačke. U ovoj zemlji je na dan 30. juna 2016. boravilo skoro 550.000 osoba kojima je odbijen zahtjev za dobijanje azila. Mnogi od njih imaju važeću dozvolu boravka, integrisali su se i nemaju kontakta sa svojom bivšom domovinom. Ipak, 215.000 izbjeglica bi se moglo naći na spisku za prisilni povratak. A to znači da će "posmatrači procesa povratka" imati još posla.

 

Preporuka redakcije