Kristof Hojsgen: S Putinom morate dugo da se preganjate

Napetosti oko Ukrajine podsjećaju na situaciju iz 2014. kada je Rusija zauzela poluostrvo Krim, kaže Kristof Hojsgen, raniji savjetnik Angele Merkel za bezbjednosnu politiku i ambasador Njemačke u UN.

„Kada su je udarile sankcije, Rusija je smanjila napade. Ne želimo da vidimo ponavljanje te situacije. Ovaj put hoćemo da stavimo do znanja da će reakcija biti vrlo snažna tako da Rusija tačno zna šta će se desiti ako preduzme korak koji je Putin nagovijestio da će preduzeti“, kaže Hojsgen za DW.

Na opasku da još nema liste mogućih sankcija na evropskoj strani, i pitanje koliko je Zapad ujedinjen, Hojsgen kaže da postoji jedinstvo u njemačkoj Vladi i jedinstvo sa SAD: „Mislim da smo, uzgred budi rečeno, vrlo zadovoljni načinom na koji naši američki prijatelji ovo koordinišu.“

Kristof Hojsgen, koji je savjetovao bivši kancelarku i u pitanjima Zapadnog Balkana, te uskoro treba da naslijedi Volfganga Išingera na čelu Minhenske bezbjednosne konferencije, upitan je o spremnosti Njemačke da priprijeti Rusiji gašenjem Sjevernog toka 2. Taj gasovod je dovršen, ali još nije pušten u rad. Takođe, Njemačka je odbila da naoružava Ukrajinu.

„Njemačka igra veoma važnu ulogu. To smo imali i prošli put, nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, kancelarka Merkel je bila ta koja je zajedno sa predsjednikom Olandom dovela za sto predsjednike Porošenka i Putina. Postavili smo sporazum iz Minska, zaustavili smo agresiju“, kaže o tome Hojsgen.

Povodom pitanja gasovoda podsjeća na posljednju izjavu kancelara Olafa Šolca da gas tuda ne bi potekao ako bi Rusija izvršila invaziju. „Veoma, veoma je važno da jasno kažemo Rusima da ništa neće biti na stolu ako ponovo upadnu u Ukrajinu“, dodaje Hojsgen.

„Ljudi su vrlo nesrećni u post-sovjetskom svijetu“

Na pitanje šta Putin zapravo hoće, sagovornik DW odgovara: „Putin… Znate, sa njim morate dugo da se preganjate. Vidjeli smo to u čitavom post-sovjetskom prostoru. Vidjeli smo to u Gruziji. Vidjeli smo to u Ukrajini. Vidjeli smo prošle godine u Bjelorusiji. Vidjeli smo prije nekoliko nedjelja u Kazahstanu. Ljudi su vrlo nesrećni u post-sovjetskom svijetu. I Putin se, naravno, pribojava da bi to moglo da se prelije i u Rusiju. Zato on igra vrlo tvrdo sa opozicijom."

„Trenutno je Putin na vrlo nacionalističkom kursu tamo gdje vidi svoje stanovništvo, kada pogledate medije u Rusiji, svi su vrlo nacionalistički nastrojeni – tako Putin misli da može da održava dobro raspoloženje ljudi i da ne mora da se suoči sa otporom kao u drugim zemljama“, dodaje Hojsgen i zaključuje:

„Istovremeno mislim da smo postupili odlično kao međunarodna zajednica, sve kanale držali otvorenim, govorili jasno i otvorili mogućnost da se Putin izvuče iz situacije u koje sebe doveo tako da sačuva obraz.“

Podsjećajući na raniju Putinovu izjavu da je raspad Sovjetskog Saveza najveća katastrofa dvadesetog vijeka, Hojsgen ocjenjuje da Putin želi „neku vrstu SSSR u ruskom stilu“. „On pokušava da destabilizuje Evropsku uniju, druge države, jer ne želi da naš model uspije, jer bi to njegove građane moglo dovesti na ideju da i oni požele demokratski život.“

Aktivnija uloga Njemačke

Na pitanje gdje je Evropa između supersila SAD i Kine, Hojsgen kaže: „Njemačka je preuzela mnogo aktivniju ulogu u svjetskoj politici, i ljudi to traže. Kada pogledate na Balkan, tamo smo vrlo aktivni. Znate, kancelarka Merkel je organizovala konferenciju o Libiji gdje smo pokušali da izvedemo Libiju na put demokratije i u tome ostvarili određeni uspjeh. Sada smo aktivniji i u pojasu Sahela.“

„Mi branimo međunarodni poredak zasnovan na pravilima. I to je naša pozicija i kada se radi o konfliktima koje vidimo s Kinom. Insistiramo na vladavini zakona. Nismo na ovoj ili onoj strani, već insistiramo na poštovanju međunarodnog prava, povelja UN, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. To je naša pozicija“, zaključuje novi šef Minhenske bezbjednosne konferencije u razgovoru za DW.

mk/sb/nr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.