Kriminalcima u Srbiji i Hrvatskoj dolaze crni dani

Potpisivanje sporazuma o ekstradiciji nije samo u interesu Crne Gore, Srbije i Hrvatske, već i evropskih integracija čitavog regiona. Jer, Brisel snažno insistira da se te zemlje na efikasan način bore protiv organizovanog kriminala i korupcije i da njihovi istražni i pravosudni organi međusobno što bolje sarađuju, navodi se u zvaničnim krugovima u Podgorici.

Tim sporazumima predviđa se mogućnost da se isporuči svaka osoba okrivljena za krivična djela organizovanog kriminala i korupcije za koje je zaprijećena kazna zatvora iznad tri godine. U Podgoricu bi već u oktobru mogao da pristigne zahtjev iz Beograda za hapšenje sedam crnogorskih državljana. Petoro njih su članovi kriminalne bande okupljene oko Pljevljaka Darka Šarića, koji se u Srbiji terete za šverc više od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike.

Istovremeno, Crna Gora će poslati Srbiji zahtjev za ekstradiciju pet osoba, od kojih se protiv četiri vodi sudski proces pred Višim sudom u Podgorici zbog deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore u proljeće 1992. godine.

Test za vlade

Predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže za DW da je do potpisivanja tih sporazuma trebalo da dođe mnogo ranije kako zemlje regiona ne bi postale sigurno utočište i baza za kriminalce. On je uvjeren da su ti sporazumi i njihova implementacija zapravo test za vlade u Podgorici, Beogradu i Zagrebu. „Vidjeće se jasno koliko je to njihov interes. Na taj način pokazuje se koliko je pojedina vladajuća struktura involvirana u sami proces djelova organizovanog kriminala“, smatra Marić.

Izručivaće i optužene za ratne zločine

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje u Podgorici Daliborka Uljarević kaže da je značajno to što će sporazumi o ekstradiciji propisati i izručenja osoba optuženih za ratne zločine.

„Sa tim procesom se uveliko kasni, a svima je potrebna pravda. Sve ostalo će značiti nejednak tretman optuženih, ali i dodatnu viktimizaciju i politizaciju žrtava koja traje isuviše dugo. Države koje poštuju vladavinu prava i koje žele da se evropeizuju i postanu članice EU prosto moraju svako krivično djelo, a posebno ova koja spadaju u najteža, da tretiraju na isti način i da procesuiraju optužene za ratne zločine“, ističe Daliborka Uljarević.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić