″Kremlj želi da izazove zabunu″ | Politika | DW | 17.02.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

"Kremlj želi da izazove zabunu"

Odlučuje li Putin o tome ko će pobijediti na izborima na Zapadu? Mnogi misle da je to Klinton koštalo predsjedničke funkcije, da je sada na redu Makron iz Francuske a onda Merkel. Štefan Majster pak sumnja u to.

DW: Američki predsjednik Donald Tramp izvještaje koji govore o kontaktima njegovog izbornog štaba sa ruskim tajnim službama naziva "budalaštinama" i "teorijama zavjere". Šta Vi mislite, ko ima pravo - Donald Tramp ili Njujork tajms? 

Štefan Majster: Teško je reći ko je od njih u pravu. Ali, očigledno je da je kontakata bilo sa ruskom ambasadom i drugim ruskim akterima. To vidimo upravo u slučaju Flinove (Michael Flynn) ostavke. No, ne znam detalje o tim kontaktima. Takođe je teško procijeniti kakva se namjera krila iza tih kontakata.

Deutschland Stefan Meister

Štefan Majster

Kremlj je ciljano i "prljavom kampanjom" diskreditovao predsjedničkog kandidata na izborima u Francuskoj, Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), barem to misli njegov tim. Mislite li da je to moguće? 

Primjećujemo da ruski mediji, društvene mreže a sigurno i državni akteri pokušavaju da utiču na debate u zemljama članicama EU. I Njemačka i Fracnuska, zemlje u kojima se ove godine održavaju izbori su jasan cilj. U ključnim, ali i drugim zemljama Evropske unije, u kojima desničarski kandidati imaju veoma dobre šanse, vidimo povećanu aktivnost ruskih medija i kompjuterskih trolova i botova.

I jesu li Makrona već dokrajčili?

To da je Makron kandidat koji u Moskvi izaziva nelagodu je očigledno. No, u kojoj mjeri se zaista vodi prljava kampanja, moralo bi se sistematski provjeriti. Ali, vidimo da jednostavno ima mnogo aktivnosti i mnogo napada na Makrona, kao i da se o njemu šire određene priče. Poluistine, tračevi i slično, gdje se čovjek zapita: ima li to veze sa Rusijom?

Da li tu vidite jasan cilj Kremlja? Pripomoći Lepenu u trci za mjesto predsjednika, ispratiti Merkel - da li bi to predstavljalo Putinove želje?

To je teško dokazati. Ja sam prije svega uvjeren da je Kremlju do toga da izazove zabunu - u Sjedinjenim Dražavama s Trampom, ali i u Francuskoj i Njemačkoj ojačati snage koje stavljaju čitav sistem pod znak pitanja. Ovim se želi birače učiniti nesigurnim i minirati vjerodostojnost medija i državnih institucija, odnosno oslabiti sposobnost politike da djeluje u centralnim zemljama Evropske unije. Ja lično ne vjerujem da ruske službe misle da bi mogle tako duboko da prodru u izborne kampanje, i da utiču na pobjedu određenih kandidata.

Frankreich Macron will verstärkten Kampf gegen Terror

Emanuel Makron

Kakve koristi ima Kremlj od takve vrste slabljenja demokratije na Zapadu?

Kremlj želi da pokaže sopstvenom stanovništvu da su zapadne demokratije zapale u duboku krizu. To jača njegovu sopstvenu poziciju na unutrašnjem planu. Istovremeno se slabi sposobnost djelovanja Evropske unije što bi moglo da se odrazi i na moguće produženje sankcija Rusiji. A to naravno poboljšava Putinovu poziciju takođe i u pogledu Ukrajine, i priznanju njegovog uticaja u postsovjetskom prostoru.

Kako bi zapadne demokratije na to trebalo da reaguju?

Kao prvo ne treba paničiti. Naš strah od manipulacija je veći nego njihov stvarni efekat. Mora se naravno precizno analizirati o čemu se tu radi. Uvjeren sam da je transparentnost veoma važna, da se u javnom diskursu razotkriju lažne informacije i vijesti, tzv. "fake-news" i učine vidljivim.

A šta se tehnički može uraditi?

Mi bismo morali da se poboljšamo u tehničkom smislu. Rusi su jednostavno dvije, tri godine ispred nas kada su u pitanju mogućnosti manipulacije društvenim mrežama i kada je riječ o cyber napadima. Mi bismo morali da poboljšamo tehničke standarde našeg "know-how" i morali bismo bolje da koordiniramo, kako u Njemačkoj tako i na nivou EU, kako ne bi svako radio na svoju na ruku.

Dr. Stefan Meister je rukovodilac Robert Bosch instituta za srednju i istočnu Evropu i centralnu Aziju u njemačkom Društvu za spoljnu politiku (DGAP).

Preporuka redakcije