Kovid 19: Da li buster vakcine iscrpljuje imunološki sistem? | Panorama | DW | 21.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

dileme

Kovid 19: Da li buster vakcine iscrpljuje imunološki sistem?

Djeluje li uopšte četvrta doza cjepiva? "Treća, četvrta i peta vakcina su rasipanje resursa", smatra direktor Obrazovnog centra za cjepiva u Filadelfiji. „To nas odvlači od onog što nam je istinski potrebno."

Čini se da četvrta doza cjepiva protiv kovida 19 firmi Bajontek/Fajzer ne pruža ništa veću zaštitu od zaraze omikron sojem virusa od treće doze. Na to ukazuje preliminarna studija iz Izraela. Izrael je prva zemlja u svijetu koja sistematski poziva svoje građane da se vakicnišu četvrtom dozom vakcine. Naučnici su podatke objavili u ponedjeljak 17.01.2022., oko tri nedjelje nakon početka kampanje u cijeloj zemlji.

Rezultati izgleda potvrđuju sumnje, koje je još prošle nedjelje izrazila Evropska agencija za lijekove (EMA). Marko Kavaleri, koji je odgovoran za strategiju vakcinacije pri EMA-i, kazao je na jednoj konferenciji za medije da ne postoje podaci koji bi podržali široko dejstvo četvrte vakcine.

Pojedine zemlje poput Danske, Mađarske i Čile su bez obzira na zabrinutost regulatornih službi, odborile vakcinaciju četvrtom vakcinom. Tedros Gebrejezus je još krajem decembra izjavio da bi paušalno dopunsko vakcinisanje moglo prije da produži pandemiju nego što će da je okonča.

Kavaleri pak ne ukazuje samo na nedostatak podataka o efikasnosti više dopunskih vakcinacija, već takođe kaže da bi česte dopunske vakcinacije mogle negativno da djeluju na imunu reakciju protiv kovida 19. To bi moglo da dovede do „zamora (imuniteta) stanovništva“, koje je već dobilo više doza cjepiva.

Međutim, i ovo nije nesporno. Iako ne postoje klinički podaci o nedvosmislenom dejstvu višestrukih vakcinacija, nema ni naučnih dokaza da česte vakcinacije mogu da vode iscrpljivanju imunološkog sistema. Ova teza nikada nije istraživana.

Šta je iscrpljivanje T-ćelija?

Kavaleri vjerovatno strahuje, da bi ponovljeno izlaganje antitijelima, poput onih koja se nalaze u cjepivima, moglo da dovede do anergije T-ćelija, pretpostavlja profesorka Sara Fortjun sa „Harvard TH Chan School of Public Health", odjeljenja za imunologiju i infektivne bolesti u mejlu DW-u. U imunologiji se pod pojmom anergija podrazumijeva nedostatak reakcije na antigene isključivanjem imunog odgovora. Anergija T-ćelija sprečava da T-ćelije napadnu sopstveno tijelo. One nas dakle štite od našeg sopstvenog imunološkog sistema.

T-ćelije, čim uđu u organizam, igraju ključnu ulogu u suzbijanju kovida 19.

Fortjun smatra da je Kavalerijeva zabirnutost naučno opravdana. Međutim, njegov strah treba prije shvatiti kao pitanje – naučnici bi trebalo da na to obrate pažnju. Kod cjepiva protiv kovida 19 još uvijek nije jasno, da li se ovaj fenomen uopšte javlja. I to ne bi trebalo da utiče na političke odluke.

Ona kaže da je istraživanje u slučaju kovida 19 jasno komplikovanije od same koncentracije na utvrđivanja antigena.

„T-ćelije postaju disfunkcionalne kada ponovo sretnu antigene u određenim kontekstima. To je najbolje istraženo kod HIV-a i raka, gdje je antigen stalno prisutan a ne samo kod ponovljenih vakcina“, napisala je profesorka Fortjun DW-u.

Infografik Abwehrsystem des Menschen EN

Vakcinacija svakih nekoliko mjeseci nije uobičajena

Kada se neko vakciniše, antigen je možda prisutan dvije nedjelje i onda nestane, kaže Rajnhard Obst, profesor na Insitutu za imunologiju pri Ludvig Maksimilijan univerzitetu u Minhenu. On je istraživao anergiju T-ćelija kod miševa.

Zamor T-ćelija mogao je, kao reakcija na imunološke tretmane, da se prati kod pacijenata oboljelih od raka ili HIV-a, ali još nikada kod ljudi kao reakcija na ponovnu vakcinaciju.

Pri tom, smatra Obst, uprkos nedostatku kliničkih podataka, Kavalerijeva zabirnutost je opravdana.

„Ideja o vakcinaciji svaka četiri mjeseca ili čak češće je nova. To je nešto što do sada nikada nije viđeno kod drugih tipova virusa. A pomisao na (mogući) zamor T-ćelija bi trebalo da bude razlog da se napravi pauza“, kaže Obst.

„Ako bi me neko pitao: ‚Hej, bi li se ti vakcinisao svaka četiri mjeseca?‘, ili da kažemo svaka dva mjeseca četiri puta zaredom… Ja bih onda rekao: ‚Budi radije pažljiv i napravi pauzu“, kaže Obst.

Povremena dopunska vakcinacija pomaže

Holden Meker, profesor imunologije sa Stenford univerziteta u Kaliforniji, u mejlu DW-u je napisao da ni on nije našao naučne dokaze da više vakcinacija može da iscpri imunološki sistem. Ali, on pominje podatke iz Velike Britanije, koji pokazuju da je djelotvornije sa drugom dozom vakcine sačekati oko šest mjeseci.

Druge studije su takođe pokazale, da imunološki sistem treba vremena da izgradi pamćenje. To sugeriše da takozvano „osvježavajuće“ vakcinisanje u kratkim vremenskim razmacima nije veoma korisno, dodaje Meker.

Ipak: „Godišnja vakcinacija protiv gripa nam ne šteti, i sve do sada ukazuje na to da je povremena vakcinacija protiv kovida 19 korisna".

Cjepiva bi trebalo da ispune nemoguće zahtjeve

Pol Ofit, direktot Obrazovnog centra za cjepiva i ljekar za infektivne bolesti na Dječijoj klinici Filadelfije, kritički se osvrnuo na „osvježavajuće“ vakcine protiv kovida 19 za cjelokupnu populaciju. On smatra da je to strateški pogrešno. Ofit je takođe i član savjetodavnog odbora za vakcine pri američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA).

On nije toliko zabrinut mogućom anergijom T-ćelija. Sa fundamentalne tačke gledišta on smatra da je jedna zdravstvena strategija, koja ima za cilj sprečavanje relativno lakših oboljenja - pogrešna.

Tako se od cjepiva protiv kovida 19 zahtijeva nemoguće. Već u trećoj fazi studije o kvalitetu cjepiva firmi Moderna i Fajzer u decembru prošle godine u SAD, postigunta je 95-procentna efikasnost protiv lakših oblika bolesti.

„To je neodrživo", kaže Ofit i dodaje da neutrališića antitijela vremenom opadaju.

Zbog toga on predviđa da bi vakcinisane osobe mogle da razviju lakše oblike kovida 19. „I to je u redu“, kaže Ofit. „Samo se želi da se ne mora u bolnicu, na odjeljenje intezivne njege ili u mrtvačnicu. A cjepivo je to postiglo. Ali, mi smo ove slučajeve označili kao „proboj“, što je po mom mišljenju bila greška u komunikaciji. Tako smo ovom cjepivu postavili standard, koji ne bismo mogli primijeniti ni na jedno drugo cjepvio (protiv respiratornih bolesti).“

Tipična cjepiva protiv gripa i rotavirusa ne štite od lakših oboljenja, ali štite od srednje teških i teških, i upravo to je smisao svega, smatra Ofit.

Brasilien | Coronavirus | Impfungen von Kindern

Ofit: Ja jednostavno ne razumijem, kakva bi to ratna strategija trebalo da bude: vakcinisati mlade i zdrave ljude zbog lakših oboljenja

Ali, američke zdravstvene službe su odobrile dopunsku vakcinaciju, kako bi se spriječila i lakša oboljenja, kaže Pol Ofit za DW. Međutim, fokus bi trebalo staviti na davanje prve i druge doze nevackinisanim osobama a ne dalje dopunsko vakcinisanje ljudi, koji su već dobili dvije doze.

„Radi se o pandemiji svjetskih razmjera", kaže Ofit. „Svi ćemo patiti od ovog virusa sve dok se on u cijelom svijetu na stavi pod kontrolu."

Bolje postaviti prioritete: Cijeli svijet treba cjepivo

„Dok god virus cirkuliše u svijetu, potrebno nam je visoko imunizovana populacija“; nastavlja Ofit.

Direktor Obrazovnog centra za cjepiva smatra da su treća, četvrta i peta vakcina rasipanje resursa. „To nas odvlači od onog što nam je istinski potrebno: obezbijediti da ljudi dobiju prvu dozu vakcine, jer bi ona vjerovatno na duže vrijeme, čak godinama štitila od teških oboljenja“, upozorava Ofit.

Najnovije studije u Izraleu i SAD su pokazale da osvježavajuće vakcine mogu da doprinseu zaštiti stariji osoba. Ofit kaže da to ima smisla za ljude koji pripadaju rizičnim grupama, ali da sama zaštita od omikrona nije dovoljan razlog da se ljudi više puta vakcinišu.

„Ljudi, koji završavaju u bolnicama, ljudi koji imaju više hroničnih bolesti, stariji ili oni sa lošim imunitetom – oni treba da dobiju buster vakcine“, kaže Ofit. „Ali, ja jednostavno ne razumijem, kakva bi to ratna strategija trebalo da bude: vakcinisati mlade i zdrave ljude zbog lakših oboljenja.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.