Kosovski Albanci ″od žrtve do nasilnika″ | Komentar | DW | 16.02.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kosovski Albanci "od žrtve do nasilnika"

Današnja nezavisnost Kosova posljedica je Miloševićeve politike i ukidanja kosovske autonomije. Nezavisnost Kosova je nova realnost i Srbija mora da se pomiri sa tom činjenicom, poručuju njemački stručnjaci iz Berlina.

Plakat Free Kosova ispred kojeg stoji čovjek i telefonira

Kosovu predstoji još dug, težak i trnovit put do ulaska u Evropsku uniju.

Ni dvije godine nakon proglašenja nezavisnosti situacija na Kosovu nije mnogo promijenjena. Kosovo i dalje treba da sarađuje sa Srbijom jer samo tako može i da profitira, smatra Johanes Jung (Johannes Jung), njemački stručnjak za Jugoistočnu Evropu.

”Nadam se da će daljnje približavanje Evropskoj uniji, kojem Srbija teži, biti prednost i za Kosovo. Kosovo kao samostalna država u ovom trenutku nam ne daje nimalo povoda da vjerujemo da se kreće u pravcu Evropske unije.”

Srbija ne smije zaoštravati odnose

Na Bosanskim danima u Kelnu septembra 2009.

Kristijan Švarc-Šiling

Kosovo je samostalna država i to se više ne može poništiti. Što prije ovu činjenicu i Srbija prihvati, to će brže i budućnost Srbije biti poboljšana, smatra Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz-Schiling), njemački političar i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Srbija i Kosovo moraju da sarađuju i ne bi trebalo da izbjegavaju i omalovažavaju jedno drugo, kaže Šiling.

”Evropa mora već jednom da riješi državno-pravno pitanje Kosova. Više od 20 zemalja Evropske unije je priznalo Kosovo. To je velika većina, i zbog četiri ili pet zemalja koje zastupaju suprotno mišljenje, Evropa ne bi trebalo da oko ovog pitanja nastupa tako tiho i bojažljivo.”

Drugu godišnjicu nezavisnosti Kosova prokomentarisao je i sada već stari predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji je boravio u službenoj posjeti Berlinu.

”Srbija zaoštrava odnose sa svima koji su priznali Kosovo, ali ne zaoštrava sa Amerikancima i drugima, već sa malima. Mislim da je to nepotrebno! Srbija ne mora priznati Kosovo ako neće, ali mora dozvoliti nama ostalima u regiji da komuniciramo. Mislim da će se to pitanje, bez obzira što je iz političke prebačeno u pravnu sferu, protezati i dalje.”

Težnja za "veliko-albanskim" ujedinjenjem

Jahresrückblick 2008 Februar International Kosovo Unabhängig

Albanci na Kosovu su godinama bili žrtve srpskog nasilja, i intervencija NATO-a bila je jedina mogućnost da se progon i iseljavanje Kosovskih albanaca zaustavi. Problem predstavlja, međutim, činjenica da su ”jučerašnje” žrtve postali ”današnji” nasilnici, objašnjava Tilman Cilh (Zülch) iz međunarodnog Društva za ugrožene narode.

”Vlada Kosova mora napokon ozbiljnije da shvati politiku zaštite nacionalnih manjina. Treba da pruži zaštitu svim srpskim zajednicama, a ne samo onim na Sjeveru Kosova, da zaštiti Rome, Aškalije, kosovske Egipćane, čija su sela nakon intervencije NATO-a spalili albanski ekstremisti. Oni danas žive na rubu egzistencije, bez posla i bez medicinske njege.”

O mogućem rasplamsavanju albanskog eksteremizma na Balkanu govori i njemački autor i dugogodišnji novinar Olaf Ilau (Ihlau).

”Albanci će za dvije generacije biti najbrojniji narod na Balkanu. Neće to više biti Srbi. A neka nam je onda Bog na pomoći! Albanci još drže svoj nacionalizam pod kontrolom, ali bude li on rastao, doći će i do težnje za ”veliko-albanskim” ujedinjenjem. Ujediniće se Albanija i Kosovo, a ujedinjenju će težiti i Albanci koji čine trećinu Makedonije, dio Crne Gore, Preševo na jugu Srbije, i tako dalje. To je bure baruta – nova velika opasnost koja prijeti Balkanu.”

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Svetozar Savić