Kosovo zabranilo srpske pasoše
11. august 2019
„Carinski službenik mi je saopštio da je u mom slučaju jedino potrebna lična karta i da me ne može pustiti ako je nemam kod sebe, iako sam sa sobom imala pasoš. Bio je jednako zbunjen kao i ja. Rekao mi je da je ta odluka stupila na snagu prvog avgusta ali da ne zna zbog čega", objašnjava za DW situaciju sa prištinskog aerodroma Jovana Radosavljević koje je 4. avgusta, kao i mnogo puta prije toga pokušala da poleti sa tog aerodroma koristeći srpski pasoš.
„Rekao je da su instrukcije jasne: državljani Republike Srbije sa prebivalištem van Kosova i Metohije ne mogu proći pasošku kontrolu bez predate lične karte na uvid", objašnjava dalje Radosavljević ono što joj se u tom trenutku učinilo kao čudna praksa, za nekoliko dana će postati vijest u većini srpskih medija, ali tek nakon što se pročuje da se ista odluka sprovodi i na drumskim prelazima.
Odnosi Beograda i Prištine su na silaznoj putanji od novembra prošle godine kada je usvajanjem odluke o uvođenju takse od najprije 10, a kasnije i 100 odsto na uvoz proizvoda iz Srbije i Bosne i Hercegovine obustavljen dijalog u Briselu. Većina od preko 20 dogovora koji su tekovina ovog diplomatskog pokušaja EU, ušli su u fazu regresije, pa ne samo da se neki ne sprovode, nego se komplikuje i sprovođenje onih koji su donekle funkcionisali. Najnoviji primjer u nizu je Sporazum o slobodi kretanja.
Za razliku od taksi, ova odluka ipak u skladu sa sporazumom?
U nekom trenutku tokom protekle nedjelje, kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova, bez prethodne najave odlučuje da promijeni politiku granične policije i na prelazima zabranjuje upotrebu srpskih pasoša izdatih osobama sa prebivalištem u gradovima centralne Srbije. Srpski pasoši koji se izdaju za državljane Srbije sa prebivalištem na teritoriji gradova na Kosovu zabranjeni su još juna 2017. godine.
Kosovo tvrdi da je najnovija odluka u skladu sa Sporazumom o slobodi kretanja iz 2011.
Sporazum o slobodi kretanja zaista ne obuhvata nikakav dogovor u vezi sa pasošima. Kako je autorki teksta još 2017. objasnio tadašnji srpski pregovarač, Borko Stefanović, u ovoj fazi su pregovori bili striktno tehnički i podrazumijevali su upoznavanje obje strane sa izgledom dokumenata u upotrebi. Tada je, kako je objasnio, razmijenjen „specimen" ličnih karata, vozačkih dozvola i izvoda iz matične knjige rođenih na obje strane.
„Srbija nije diskutovala o važnosti pasoša kao putnog dokumenta, niti bi nam palo na pamet da dovodimo u pitanje validnost sopstvenih dokumenata", objasnio je Stefanović.
Slično je tumačenje i predsjednika Aleksandra Vučića. Za njega se podrazumijeva da „ako imate pravo da prelaz pređete sa ličnom kartom, imate pravo i da to učinite sa pasošem".
Međutim, upravo se to ne podrazumijeva za srpske vlasti kada su imaoci kosovskih dokumenata u pitanju. Iako je Sporazum o slobodi kretanja u velikoj mjeri olakšao putovanje imaocima kosovskih dokumenata u i kroz Srbiju, zanemarivši pritom kosovske Srbe i njihovu mogućnost da putuju južno od Ibra sa srpskim dokumentima, Srbija iz posebnih procedura za ulazak imaoca ovih dokumenata na teritoriju centralne Srbije izuzima kosovske pasoše.
Uz izdavanje posebnog dokumenta o ulasku/izlasku osoba sa kosovskom ličnom kartom, vozačkom dozvolom, ili u slučaju maloljetnika, izvodom iz matične knjige rođenih, može ući u centralnu Srbiju, ali ne i sa kosovskim pasošem.
Isti način interpretacije sporazuma sada koriste i kosovske vlasti. Pasoši nisu dio sporazuma, što znači da se pasoši ne prihvataju kao validna putna dokumenta.
Bitno je napomenuti da prema Sporazumu, Kosovo takođe ima pravo na proceduru izdavanja dokumenta o ulasku/izlasku, čime bi se dodatno mogao zakomplikovati ulaz na Kosovo. Takođe, iako nije bilo u obavezi po sporazumu, Kosovo je do sada prihvatalo srpske pasoše jer su tada putnicima prilikom prelaska ta putna dokumenta ovjeravana pečatom Republike Kosovo što je odličje državnosti koje je Kosovu bilo bitno da iskaže.
Ko pije, a ko plaća?
Za razliku od odluke o taksama, koja je najavljena i obrazložena političkim ciljevima, ova odluka Vlade Kosova došla je bez javnog upozorenja putnicima i bez obrazloženja zašto je do reciprociteta došlo sada.
„Da ni sami službenici, a ni putnici koji relativno često koriste ovaj aerodrom zbog jeftinijih i frekventnijih letova, nisu bili upoznati sa novom odlukom, potvrdio je i sam službenik na pasoškoj kontroli da je bilo nekoliko slučajeva da su putnici propustili letove jer nisu imali propisane isprave, iako o tome nisu bili obaviješteni", objasnila je za DW Radosavljević, inače direktorka organizacije Nova društvena inicijativa iz Mitrovice.
Odmah po vijesti o zabrani srpskih pasoša reagovali su i Albanci iz Bujanovca, Medveđe i Preševa, zatraživši da budu izuzeti iz ove odluke jer su mnogi već „zarobljeni" na Kosovu gdje borave u posjeti porodicama povodom predstojećeg Bajrama ili treba da slete na Prištinski aerodrom kada se budu vraćali sa ljetnjih odbora.
Odluka djeluje kao politička, ali pored javnog upozorenja o uvođenju ovakve odluke, izostalo je „preuzimanje odgovornosti" bilo kog zvaničnika iz Prištine zbog uvođenja ovako iznenadne nove prakse. Pritom, Vlada Kosova se nakon ostavke kosovskog predsjednika, Ramuša Haradinaja, nalazi u nerazjašnjenoj situaciji i postavlja se pitanje ko je uopšte imao nadležnost da donese takvu odluku.
„Meni je lično čudna da se ova odluka sada uvede. Vjerujem da ima veze sa reciprocitetom i Sporazumom o slobodi kretanja koji je potpisan 2011, ali mi je tajming nejasan. Gužve koje se stvaraju na prelazima u ljetnjem periodu mogu biti razlog, jer kosovska strana tvrdi da je za gužve odgovorna Srbija. Ova odluka, po meni, jedino može da ima veze sa frustracijom Prištine koja proizilazi iz odnosa sa Srbijom i mrtvim Briselskim dijalogom", smatra Radosavljević.
Ova odluka najnegativnije će se odraziti na maloljetnu djecu. Srbija ne izdaje izvode iz matične knjige rođenih sa fotografijom, dok nije izvjesno da će srpski organi prihvatiti da izdaju internacionalni izvod namijenjen za teritoriju Kosova.