Kosovo- prekretnica vojnog angažmana

Nakon nedavnog naređenja njemačkih oficira da se bombarduju položaji talibana, pri čemu je poginuo i velik broj civila Avganistanu, mnogi vojni angažman Bundeswehra dovode u pitanje. Pri tome se ne zaobilazi ni Kosovo.

U komentaru lista „Neue Westfaellische“ u vezi sa debatom oko bombardovanja u Afganistanu se strogo konstatuje: „Njemačka politički nije sazrijela za svjetsku pozornicu!“

List se potom osvrće na početak ove politike: „Samo što se Njemačka 1990. ponovo ujedinila, Vlada kancelara Helmuta Kola insistirala je na stalnom sjedištu u Ujedinjenim nacijama. Za to je UNO tražio protiuusluge. Devedesetih godina prošlog vijeka još je bilo lako ocijeniti intervencije Bundeswehra u inostranstvu kao čisto humanitarne akcije.

Do preokreta je došlo sa Kosovom! Njemački bombarderi aktivno su učestvovali u borbenim dejstvima na Balkanu. Nijemci su opet bili važni…Njemačka rezervisanost definitivno je prestala 11. septembra 2001. terorističkim napadima na SAD. Njemačka više nije mogla da se drži po strani. Za Vladu kancelara Gerharda Šredera (Gerharda Schroedera) kucnuo je čas istine. Više nije bilo riječi o jačanju pozicije Njemačke u svijetu, već o odbrani slobode na Hindukušu. Ta rečenica bivšeg ministra odbrane i danas važi, iako to tako ne vidi većina Nijemaca, zato što njemačka politika ljudima nikada nije pošteno objasnila šta radi u Avganistanu - da vodi rat!

Okončan absurdni spor

List „Sueddeutsche Zeitung“ bavi se „približavanjem na Jadranu“ kako stoji u naslovu komentara povodom jučerašnjeg (11.09.) dogovora između Hrvatske i Slovenije o nastavku hrvatskih pristupnih pregovora sa EU i o nastavku pregovora o rješavanju graničnog spora. „Bio je to absurdni spor“- konstatuje ovaj list, pa nastavlja:

„Promjena stava Slovenije nije došla iznenada. Ova zemlja je bila usamljena u EU zbog svog šturog stava. Na kraju je bila ugrožena politika proširenja EU, a time i stabilnost na cijelom Balkanu. Sporazum je bio moguć tek nakon ostavke Ive Sanadera. On se populističkim metodama, iz čisto unutrašnjopolitičkih motiva, suprotstavljao Sloveniji. Njegova nasljednica Jadranka Kosor ulagala je nade u tihu diplomatiju i uz podršku švedske i austrijske vlade došlo je do približavanja.

Pa ipak nije sigurno da će Hrvatska do kraja 2010. moći da okonča razgovore o pristupu EU. Ova zemlja najpre mora da reformiše korumpirano pravosuđe i da brzo privatizuje velika državna preduzeća“-zaključuje list „Sueddeutsche Zeitung.“

Komentator lista „Volksstimme“ iz Magdeburga, pak, smatra da će Evropska unija već iduće godine Hrvatsku primiti u svoje redove, kao 28. članicu.

„To će probuditi nade i kod ostalih zemalja Balkana, od Srbije do Albanije, koje sve žele da postanu članice briselskog kluba. Ali, to će malo potrajati...Veliki je naime, hor glasova onih, koji upozoravaju na opasnosti prevelike EU…“piše list Volksstimme“ iz Magdeburga.

Pripremila: Mirjana Veljković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić