1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kosovo Zupce Straßenblockade
Foto: Fatos Bytyci/REUTERS

Kriza s tablicama – posljedica loših političkih rešenja

Milica Andrić Rakić
1. august 2022

Nove napetosti na sjeveru Kosova još jednom pokazuju da su pred Prištinom i Beogradom dva puta: dalji razgovor do rješenja na koji pristaju obje strane ili nestabilnost i nasilje čije se posljedice ne mogu sagledati.

https://p.dw.com/p/4Ex5Q

Ponovo barikade Srba na sjeveru Kosova, nakon jedanaest meseci. Kao i septembra 2021, povod je to što je Vlada Kosova, bez konsultacija i koordinacije sa zvaničnim Beogradom, donijela odluku o načinu na koji će se ljudi i vozila kretati između Srbije i Kosova.

Nakon nekoliko sati napetosti, blokada više putnih pravaca i sporadičnih pucnjeva, Vlada Kosova je, na poziv američkog ambasadora u Prištini, odlučila da odloži sprovođenje odluka za mjesec dana.

Komplikovano i još komplikovanije

Tenzije i blokade podignute 2021. uklonjene su nakon dogovora o deeskalaciji. Tada je usaglašen i šestomjesečni period u kojem je trebalo postići dogovor, uz posredovanje Evropske unije. Aprila ove godine taj rok je istekao, a zbog izostanka dogovora, Vlada Kosova ponovo se odlučila da nova pravila sprovede sama.

Odlukom Vlade Kosova od prije mjesec dana bilo je predviđeno da 1. avgusta počne period preregistracije vozila sa srpskim registarskim oznakama gradova na Kosovu (KM, PR, ĐA, itd), na RKS registarske oznake. Za građane koji to žele da učine predviđene su i pogodnosti, poput oslobađanja od carine za vozila koja su već carinjena u Srbiji. Istovremeno, onima koji nakon dvomjesečnog perioda ne preregistruju vozila, zaprijećeno je „nacionalizacijom“.

Paralelno s tim, predviđena je i mjera reciprociteta prema Srbiji u vidu izdavanja takozvanih papira o „ulazu/izlazu", kako glasi u sporazumu iz 2011, ili „deklaracionom papiru", kako ga naziva Vlada Kosova – svim građanima koji se na prelazima sa Kosovom pojave sa ličnim kartama Srbije. Plan Vlade Kosova bio je i da sprovede jednomjesečnu informativnu kampanju. Riječ je o nekoliko video-klipova u kojima je kosovski premijer Aljbin Kurti govorio na srpskom, ali uz vrlo malo korisnih informacija.

Lista onoga što nije predviđeno odlukom vlade Kosova, znatno je duža. Mjesec dana nakon informativne kampanje, građanima na sjeveru nije objašnjeno da li će i kako oni koji nemaju kosovske vozačke dozvole moći da registruju auto. Da li će se i lokalnom stanovništvu na Kosovu izdavati „deklaracioni papir“, a ako hoće, da li to znači da će se na njih primijenjivati Zakon o strancima, te da će na Kosovu moći da provedu samo 90 dana u periodu od 180 dana. Da li će vozila sa KM-oznakama moći da napuste Kosovo do kraja oktobra, i čitav niz drugih nedoumica. To i druge posljedice odluke, kao što su još veći pritisak na prelaze i neminovno povećanje gužvi, jeste ono što na praktičnom nivou tišti građane. Na političkom nivou, još je komplikovanije.

Kosovo Zupce Straßenblockade
Kosovski policajci u ZupčuFoto: Fatos Bytyci/REUTERS

Pritisci i obećanja

Integracija sjevera Kosova nije nešto za šta postoji puna podrška u zajednici. Od 2010, a posebno od 2013, velike iskorake u integraciji, poput integracije policije, sudstva i osnivanja kosovskih opština, bilo je moguće činiti samo uz ozbiljan pritisak Beograda na kosovske Srbe, kao i garancije Vlade Srbije lokalnom stanovništvu.

Oni od kojih se očekivalo da na otkaz od npr. MUP-a Srbije ne reaguju tužbom protiv vlade u Beogradu, dobijali bi „penzije" ili drugi vid otpremnina i prihvatali ugovore o radu sa kosovskim institucijama.

Na prve lokalne izbore u kosovskom sistemu izašlo je između 10 i 20 odsto birača, mnogi pod fizičkom prijetnjom i ucjenama lokalnih političkih predstavnika, ali i predstavnika Vlade Srbije. Svima je međutim kao glavna nagrada za prihvatanje integracije u kosovski sistem obećavano formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), tijela koje bi opštinama na Kosovu u kojima većinski žive Srbi omogućilo veći nivo samoupravljanja.

Uz to, dijalog je Beogradu omogućavao da suštinsko povlačenje institucija Srbije sa Kosova predstavi u svjetlu diplomatskih pobjeda, ukazuje za DW direktor Centra za afirmativne društvene akcije iz Sjeverne Mitrovice, Miodrag Miki Marinković.

„Problem tablica iz perspektive patriotskog sentimenta kosovskih Srba nije ništa manje štetan nego na primjer dogovor o sudovima, pozivnom broju, pa i energetici, koje je zvanični Beograd implementirao bez previše trzavica na terenu. Međutim, dogovor o sudovima i ostali sporazumi su vlastima u Beogradu dozvoljavali prostor da se medijski spinovima predstave kao diplomatske pobjede, a čini se da je to sve što Beograd traži u ovom procesu, da politički 'preživi' Kosovo i sačuva vlast. Odluka Prištine da jednostrano nametne rješenje oko tablica, nije dozvoljavala taj prostor Beogradu i otuda trzavice na terenu", objašnjava Marinković.

Mitrovica | Unruhen an der Grenze Kosovo-Serbien
Kontrole na mostu koji razdvaja Sjevernu od Južne MitroviceFoto: Erkin Kevßi/AA/picture alliance

Kompromis ili jednostrano nametanje?

Iz godine u godinu ispunjavano je sve više stavki iz paketa za integraciju, dok za ZSO i dalje nema političke volje među albanskim političarima. Uz to, u protekle dve godine u međunarodnim krugovima pojavila se i ideja da bi integracija srpske zajednice mogla da se obavi i bez Beograda. Ta ocjena je dovela do toga da Kurti načini više rizičnih, ali isplativih poteza, poput odbijanja prijedloga Kvinte za organizaciju srpskih izbora za građane koji žive na Kosovu, nakon što je prije toga onemogućeno i glasanje na referendumu.

„Sve je na Kosovu politika – telefonski poziv, konkurs za posao na kome ne priznaju diplome, put na more… Sve je politika. A kriza oko tablica je eklatantan primjer posljedica loših političkih rješenja", kaže Marinković.

„U njenoj pozadini stoji sama suština briselskog procesa, tj. pitanje da li će se rješenja postizati kompromisom dviju strana ili onako kako se čini da je namjera Prištine – da rješenja nameće jednostrano. Izgleda da u Prištini još nisu prihvatili format dijaloga u kome se zahtijeva kompromis i mislim da to sve više predstavlja problem za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU i SAD."

Kosovo l Serben protestieren gegen umstrittene Maßnahme zu geplanten Grenzkontrollen l Nummernschildregelung
Kampanja na ulicama četiri opštine sa srpskom većinom koja poziva na otpor odluci Vlade KosovaFoto: Milica Andrić/DW

Sve veće nezadovoljstvo Srba na Kosovu ustupcima Beograda

Istiskivanje Beograda iz procesa integracije srpske zajednice na Kosovu, sudeći po jučerašnjim događajima, je nemoguće, smatra Marinković. Istovremeno, kaže, postoje limiti i u onome šta Beograd može da isporuči u dijalogu.

„Ono što se ranije naslućivalo, a što je u jučerašnjoj krizi postalo očigledno, jeste da i Beograd ima limite u tome na šta sve može da natjera kosovske Srbe. Čini se da je nezadovoljstvo Srba na Kosovu ustupcima koje zvanični Beograd daje u briselskom procesu sve veće. To nezadovoljstvo se i dalje ne kanališe kao politička inicijativa, jer je Beograd instalirao sebi lojalnu političku elitu i sistematski guši opoziciju, ali je očigledno da glasovi protiv te politike dobijaju na intenzitetu i prijete da se sintetišu u konkretnu akciju", kaže Marinković.

Istiskivanje Beograda iz procesa integracije srpske zajednice na Kosovu, sudeći po jučerašnjim događajima, ujedno je i opasno. Za nekih sedam sati, od postavljanja barikada, pa do najave razgovora sa komandantom KFOR-a, mogla su se čuti zastrašujuća svjedočenja o naoružanim ljudima na barikadama, što od 2011. nikada nije bio slučaj.

U nedeljama uoči najnovijih događaja uočljiva je bila i kampanja na društvenim mrežama, ali i na ulicama četiri opštine sa srpskom većinom koja je pozivala na otpor odluci Vlade Kosova. „Barikada" i „Ne može se više“ bile su riječi koje su se mogle čuti svakodnevno u prolazu, a svjedočenja o pretresima i zaustavljanjima od strane teško naoružane Kosovske policije su učestala. U danu kada je sa sjednice kosovskog Nacionalnog savjeta bezbjednosti Kurti ocijenio da „nema mjesta napetosti, nema mogućnosti za destabilizaciju“, skoro svaki građanin na sjeveru osjećao je potpuno suprotno.

Grenzübergänge im Kosovo-Serbien
Granični prelaz između Kosova i SrbijeFoto: Visar Kryeziu/AP/picture alliance

Samo je dijalog rješenje

Noć je ipak prošla mirno i to nakon što je vlada Kosova poslije sastanka kosovske predsjednice Vjose Osmani i premijera Aljbina Kurtija sa američkim ambasadorom Džefom Hovenijerom, saopštila da će sprovođenje odluke odložiti za mjesec dana. Hovenijer je prilikom javnog iznošenja tog zahtjeva naveo da je došlo do nerazumijevanja implikacija koje sprovođenje ove odluke ima.

Potreban je dijalog, kako odlaganje sprovođenja odluke ne bi ponovo dovelo do tenzija na terenu, poručuje Marinković iz Centra za afirmativne društvene akcije. „Izbor je sužen na dalji razgovor do rješenja na koji pristaju obe strane ili nestabilnosti i nasilja na terenu čije posljedice ne mogu da se sagledaju. Tako pojednostavljeno, uopšte nema dileme kako ići dalje – razgovorom i kompromisom,“ zaključuje Marinković.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme

Srodne teme