Kosovo - geto za umjetnike

Rrezeart Galica je grafički dizajner, star 31 godinu, živi i radi u Prištini. U svojoj domovini postao je poznat zbog svojih plakata sa jednostavnim, ali jasnim i oštrim sloganima. Protagonisti njegovih djela: međunarodne organizacije u zemlji. Njegova poruka: njihov politički neuspjeh.

Protest kulturom

Rrezeart pokazuje prospekt koji jer napravljen za njegovu izložbu u Berlinu početkom godine. "Ovo su vize 39 osoba. Ovim vizama sam napisao riječi „no more“ – nikad više. To znači nikad više vize za ljude Kosova. Mi smo najviše izolovana zemlja ove regije, ali želimo slobodno ići u Evropu“, objašnjava Rrezeart. Na nekoliko mjesta je postavio riječ "rejected" ("odbijeno"). To je simbol onih koji nisu imali sreće.

No More" je djelo rođeno iz bijesa i Rrezeartovog vlastitog iskustva: prije godinu dana, jedna galerija u Francuskoj je htjela izložiti neka od njegovih djela – sve je bilo organizovano: let, hotel, plakati su bili odštampani, Rrezeart je bio već sastavio govor za ceremoniju otvaranja. Ali, njegov zahtjev za vizu je odbijen.

Politička realnost

"Mladi Evropljani" – tako glasi službeni reklamni slogan Kosova. Ta država je zaista mlada – prije skoro pet godina, Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije. Ali, ljudi se definitivno ne osjećaju kao da su dio Evrope. Pet država Evropske unije još nije službeno priznalo nezavisnost Kosova. Čak i Južni Sudan, zemlju koja je proglasila nezavisnost tek prošle godine, prizaje veći broj država nego što prizaje Kosovo.

Svim drugim zemljama u jugoistočnoj Evropi odobrene su vizne olakšice. Priština i Brisel su ove godine započeli pregovore o liberalizaciji viznog režima. U junu je nadležna komesarka EU predstavila odgovarajuću mapu puta. Prema tom planu, vlada u Prištini mora zavrnuti rukave: reforme u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanje temeljnih prava, zaštita ličnih podataka – samo su neki od uvjeta za dobijanje olakšanih viznih odredbi.

Kulturno-politička zavisnost

"Veoma je frustrirajuće biti sa Kosova i željeti biti dio globalnog društva, jer ste izolovani i ne vjerujete da ste dio toga, a svijet vam to daje do znanja – svaki put kada želite biti građanin svijeta, oni vam ne dozvoljavaju", kaže Blerta Zeqiri. Ona je mlada režiserka, koja je zbog svojih filmova poznata i van granica Kosova. Njen najnoviji film "Povratak" govori o čovjeku koji je nestao tokom rata i nakon četiri godine u srpskom zatvoru, vraća se svojoj porodici.

Film je bio veliki uspjeh za Blertu i na međunarodnom nivou. Prikazan je na prestižnom Sundance Film Festivalu i čak je uspjela lično predstaviti svoje djelo u Londonu. Nažalost, to nije uvijek tako, priča Blerta: "Nedavno sam trebala otputovati na jedan filmski festival u Kanadu i nisam mogla, jer je proces izdavanja vize trajao predugo. Dok mi je vraćen pasoš, festival je već bio završen."

Preispitivanje samih sebe

Za razliku od Rrezearta, Blerta krivicu za izolovanost ne vidi samo kod međunarodnih organizacija: “Svjesna sam standarda koje ne ispunjavamo. Imamo mnogo problema u ovoj zemlji: postoje zakoni, ali se ne provode. Zbog toga djelomično razumijem zašto Evropljani misle da nismo dio njihovog društva. Zasad.“

S druge strane, Rrezeart neumorno kritikuje međunarodnu zajednicu za probleme Kosova: "Nazvao sam ovo djelo 'EUSEX' i to je parodija skraćenice misije Evropske unije na Kosovu, 'EULEX', čiji rad je, po mom mišljenju neuspješan. Jedino što su 'internacionalci' pospiješili otkad su u zemlji, je prostitucija", žali se Rrezeart.

Prije nekoliko sedmica, vlada u Prištini je Evropskoj komisiji predala izvještaj o trenutnom stanju provođenja potrebnih mjera za viznu liberalizaciju. Iako taj dokument nije dostupan javnosti, stručnjaci pretpostavljaju da će se pregovori oko viznih olakšica voditi još nekoliko godina.

Autorice: Rayna Breuer / Melina Borčak

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić