Korupcija ugrožava (evropsku) budućnost Balkana  | Politika | DW | 12.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Korupcija ugrožava (evropsku) budućnost Balkana 

Sa sadašnjim stepenom korupcije, Zapadni Balkan rizikuje da mu se ponovi historija iz 90-tih godina prošlog stoljeća i da balkansko bure baruta opet eksplodira, rečeno je na panel diskusiji na Univerzitetu Kolumbija.

Dobro upravljanje državnim institucijama i smanjenje obima korupcije u zemljama Zapadnog Balkana nemoguća je bez pune vladavine prava, javne odgovornosti i slobodnih medija. To je zaključak dvodnevnog skupa održanog u zajedničkoj organizaciji Hariman instituta, sa prestižnog njujorškog sveučilišta Kolumbija i Essex univerziteta u Velikoj Britaniji. Zbog svega toga, pod lupu je stavljena i Kina i jačanje njenog ekonomskog utjecaja na Balkanu, što sve više zabrinjava EU i SAD.

Na pomenutoj naučno-analitičkoj radionici u New Yorku okupili su se predstavnici akademije, think-tank organizacija, medija, nevladinog sektora i aktivista iz Srbije, Albanije, sa Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Interesantno je da predstavnici BiH nisu uspjeli stići na ovaj panel zbog štrajka njemačkog avioprevoznika Lufthanse.

Panel Gepräch über Korruption (DW/E. Avdovic)

Učesnici panela o korupciji na Zapadnom Balkanu, održanom na Univerzitetu Columbia u New Yorku

Tako je od svih balkanskih zemalja sa sličnim problemima, ovaj put, u New Yorku - u centru pažnje nekako bila Crna Gora. Na samom otvaranju skupa, prvog dana prikazan je dokumentarni film "Svileni put ili svileni gajtan (omča oko vrata)”, čiju je realizaciju između ostalih pomogla i američka ambasada u Podgorici. Dokumentarac je posvećen "netransparetnim radnjama” oko izgradnje autoputa Bar-Boljare. Taj put će, prema istim tvrdnjama, Crnu Goru koštati više od milijardu eura. 

Klauzulom o plaćanju kineskim investitorima navedena je mogućnost jedne vrste državne hipoteke, pa se strahuje, da ukoliko Crna Gora ne uspije servisirati kineski dug u narednih 14 godina (kako je rečeno - oko 66 miliona eura godišnje) ova zemlja može izgubiti dio svoje teritorije, recimo luku Bar, ili neki drugi strateški objekat. 

Kineski kapital svuda oko nas

Milka Tadić-Mijović, svjetski poznata i u Americi nagrađivana crnogorska novinarka, inače jedna od autorica filma, ovaj je projekat, nazvala "putem iz nigdje u nigdje”, jer se ne zna kada će Srbija graditi svoju dionicu te transferzale prema crogorskom primorju. Navela je da javnost u Crnoj Gori još uvjek premalo zna o novčanim transakcijama izgradnje ovog skupog autoputa. 

Tadic Mijovic quer (DW)

Milka Tadić-Mijović

"Dobro je da se o Balkanu priča na Kolumbiji, posebno o problemima korupcije i organizovanog kriminala koji su najveća prepreka demokratizacije regiona. Na žalost Balkan nije odavno u fokusu Sjedinjenih Američkih Država i jako je važno da predstavnici iz regiona informišu američku javnost o prilikama u našim zemljama”, izjavila je za Deutsche Welle (DW) Tadić-Mijović.

Na panelu je bilo riječi i o drugim primjerima izgradnje puteva s kineskim izvođačima u Sjevernoj Makedoniji, ali i američkim građevinarima (Bechtel), na Kosovu. Pominjući Bosnu i Hercegovinu, učesnici su podsjetili, da se bh. političari, već duže od godinu dana ne žele dogovoriti oko formiranja državnog Vijeća ministara, ali su, proljetos s kineskim izvođačima veoma brzo dogovorili izgradnju termoelektrane – "Blok 7” u Tuzli u vrijednosti od više od 750 miliona eura, iako se EU tome oštro protivila.

Kineske investicije u regionu su zapravo - mač sa dvije oštrice, kaže za DW Tanya Domi, profesorica ljudskih prava na Columbia University i jedan od organizatora ovog panela. Navodi kako se s tim investicijama uvozi i loša, netransparenta praksa upravljanja, pa bi balkanske zemlje trebale razmisliti o uvođenju "parlamentarnog nadzora” nad tim aktivnostima. 

Ali, nije sve do Balkanaca! 

Domi se osvrnula i na potez službenog Pariza (ulaganje veta na početak pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - op. red.), koji time gura Balkan na Istok umjesto na Zapad i, kako je rekla, sigurno neće doprinijeti porazu korupcije u pomenutim zemljama.

 

"Francuski veto na proširenje EU na Sjevernu Makedoniju i Albanijudošao u jako loše vrijeme i može biti devastirajući za napredak demokratije i borbu protiv korupcije na Zapadnom Balkanu”, kaže Domi za DW.  Dodaje, da se "akcije (predsjednika Emannuel) Macrona mogu svrstati uz najgore impulse (Victora) Orbana unutar EU, kao i (Vladimira) Putina i (Recepa Tayyipa) Erdogana van EU”.

To je upravo još jedan razlog, insistira Domi, zašto se Amerika treba više angažovati u regiji. 

Građanski mentalitet i sloboda medija

"Lijek za korupciju u svim zemljama, pa i na Balkanu, je "kultura zakonitosti”", kaže za DW, dr. Jovana Marović, izvršna direktorica mreže Politikon iz Podgorice, inače česti učesnik ovakvih foruma u organizaciji EU. 

"Građani smatraju da je korupcija jedan od tri najznačajnija problema na ovim prostorima, dok istovremeno većina njih misli da je opravdano dati mito kako bi ostvarilo neko od svojih prava. Isto tako, kako pokazuje najnoviji Balkanski barometar, gotovo dvije trećine građana Zapadnog Balkana ne vjeruje u to da se zakon primjenjuje jednako na sve”, navodi Marović. 

"Kada političari budu državni posao doživljavali kao odgovornost, a ne kao poligon za bogaćenje, promijeniće se i ustaljeni obrasci ponašanja”, poentira Marović. Naglašava i da "proaktivna transparentnost” u pravom smislu riječi na Zapadnom Balkanu ne postoji.

Naravno, najteže je mijenjati mentalitet i svijest građana i uvjeriti ih da zakon osigurava pravdu, a to, kaže Marović "zahtijeva posvećenost na duže staze, društvenu transformaciju, kao i iskorijevanje nedemokratskih praksi”. 

Na panelu se govorilo i o važnosti slobodnih medija na Balkanu i njihovim teškoćama da eksponiraju korupciju u svim oblicima, od povezanosti kriminalaca i političara, do načina na koji se to reflektuje na novinarstvo.

Korupcija u novinarstvu

Učesnica radionice, analitičar medija iz New Yorka, Marija Šajkaš, za DW ističe kako se važan dio diskusije ticao i korupcije u novinarstvu, kao i pitanju - "do koje mjere je moguće slobodno izvještavati"? 

"Na Balkanu, srećom još uvijek ima necenzurisanih medija, iz kojih je moguće saznati o potkupljivosti političara i niihovim vezama sa mafijom. Države, u kojima su koruptivni elementi sve zastupljeniji, ovakve informacije pokušavaju da zaustave, ili kao u slučaju Srbije, relativizuju, uguše ili, čak proglase za - lažne vijesti,” pojašnjava Šajkaš. "Stoga je moj lični zaključak, da je na Zapadnom Balkanu, danas, izrazito teško biti - konzument medija”.

I novinar Slobodan Georgijev, kordinator BIRN-a (Balkanske iztraživačke novinarske mreže) za Srbiju, smatra da pomenute države još nisu postale funkcionalne demokratije: "A bez funkcionalnih i jakih kontrolnih institucija i slobodnih medija, vlade se ponašaju autoritarno i zanemaruju zakone”, podsjeća Georgijev.

Slobodan Georgijev BIRN Belgrade (BIRN)

Slobodan Georgiev iz BIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network)

Ali, kaže on, problem je i u tome što nije došlo do istinskog pomirenja među balkanskim narodima.

"To što se pomirenje nije dogodilo vodi u zonu stalne tenzije i osjećanja da rat nije završen”, ustvrdio je Georgijev za DW. 

Vodi li korupcija ponovo u rat?

"Pojačani siromaštvom i činjenicom da nema jasne EU perspektive nacionalizmi i kriminalci se hrane na isti način na koji se to dogodilo sa SFRJ (Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom), 1990. godine. Tada je Zapad uspio da ne da podršku projektu Ante Markovića i onda je uslijedila decenija ratova”, kaže Georgijev.

"Meni se čini da se sada dešava slična stvar i to je ogromna opasnost za region. I onda su predsjednici republika išli okolo, sastajali se, a sve vrijeme se pripremali za rat. Meni to sada slično izgleda”.

On naglašava, da je odgovornost Evropske unije i Amerike ogromna, upravo zato da se historija ne bi ponovila na Balkanu.

"Samim tim što države Zapadnog Balkana imaju ozbiljnih unutrašnjih problema i loše stanje vladavine prava (one) predstavljaju stalnu prijetnju po bezbjednost Evrope”, kaže i Jovana Marović, ali ističe, da EU ostaje jedina koja može da ponudi adekvatnu pomoć. 

"Ova dva razloga bi trebalo da su dovoljna za aktivniju i posvećeniju ulogu Zapada u demokratizaciji Zapadnog Balkana, a kojom bi trebalo spriječiti da balkansko bure baruta (ponovo) eksplodira” zaključuje Marović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije