Korumpiranih liječnika ima u cijelom svijetu

Obiteljski liječnik u Njemačkoj ne čini ništa protuzakonito ukoliko prihvaća poklone farmaceutskih koncerna. Doduše, prema pravilima liječničke struke, zabranjeno je takve poklone uzvraćati nekakvim uslugama. No ukoliko neki liječnik takvo što radi, vrlo rijetko to završi pred sudom ili nekim strukovnim etičkim povjerenstvom.

No u usporedbi s drugim zemljama, njemački zdravstveni sustav još ima relativno dobre kontrolne mehanizme. U zemljama u kojima su liječnici kronično potplaćeni, korupcija je redovita pojava a oboljele pogađa još izravnije. U Zimbabveu primjerice, pacijenti umiru ukoliko za nužnu operaciju ne mogu platiti iz vlastitog džepa. U Ugandi medicinari upotpunjuju svoj prihod tako što dijele jeftine tablete, dok je u Hrvatskoj upravo u tijeku skandal s jednom farmacetuskom tvrtkom u koji je umiješano više od 300 medicinara te uhićeno tridesetak osoba.

Dalekosežna korupcija u Zimbabveu

Prema indeksu koji pokazuje kako građani doživljavaju korupciju u svojim zemljama i kojeg objavljuje Transparency International,  od 174 zemalja Njemačka se nalazi na 13. mjestu, Bosna i Hercegovina na 72., a Zimbabve na 163. Joost Butenop radio je kao liječnik, među ostalim, u Zimbabveu, Pakistanu i Maleziji. "Možete na kraju nešto predbacivati samo sustavu, ali pojedinim liječnicima ne", objašnjava Butenop. "Kad liječnici ili medicinsko osoblje ne dobivaju redovito plaće, a svejedno redovito dolaze na posao, onda si naravno žele i osigurati neki prihod - i tada dopuštaju da ih plaćaju pacijenti."

Prije neke operacije u Zimbabveu stoga obitelj pacijenta ne treba platiti samo lijekove već i pribor za infuziju, a mora kupiti i sredstva za dezinfekciju i skalpel, priča Butenop. Onaj tko nema novca za to, neće ni stići na nekad po život važnu operaciju. Novac koji je bio planiran za zdravstvnei sektor, vlada je već unaprijed srezala.

Korupcija koja se razvija zbog utjecaja farmaceutske industrije tamo nije prisutna. Liječnici u zemljama u razvoju ne dobivaju novac od velikih koncerna. "Ciljna skupina je u tolikoj mjeri mala, jer krajnji potrošač medikament ionako mora sam platiti. Ne vjerujem da farma-industrija tu njuši neko tržište", kaže Butenop. Pacijenti si jednostavno skupe lijekove ne mogu priuštiti. Čak i ako bi liječnici nakon što su ih potkupile farmacetuske tvrtke, prepisali neki skupi lijek, pacijent bi si ipak kupio alternativni, jeftiniji medikament od ne tako poznatog proizvođača.

Jeftini lijekovi kao mjera štednje

Slično je stanje i u Ugandi. "Najveći je problem uopće dobiti medicinsku njegu",  kaže Wadiha Moses iz ugandskog Transparency Internationala. "Osoblje ne pruža usluge koje bi trebalo." Zbog toga što nisu plaćeni, liječnici i drugo osoblje se satima ne pojavljuju na poslu, pacijentima često uopće ne prepisuju nužne lijekove ili ih šalju kući nakonn što su im prepisali jeftinije preparate, jer tako sami na njima zarađuju. "Odgovorni kupuju lošije lijekove jer tada mogu zadržati ostatak novca", objašnjava Wadiha Moses. Kao protumjera se u Ugandi sada osnivaju povjerenstva koja bi trebala kontrolirati i protokolirati dostavu lijekova.

"Ruka ruku mije" u Peruu

U Peruu je mješavina javnih bolnica i privatnih klinika uzrok korupcije. "Liječnici u javnim klinikama zarađuju toliko malo da obično imaju još i privatnu praksu", objašnjava Samuel Rotta iz peruanskog predstavništva Transparency Internationala. "Pacijente, koji im dolaze u javnu praksu, automatski šalju u privatne ordinacije svojih prijatelja. Od prijatelja očekuju da to isto čine za njih. Ruka ruku mije." U državnim bolnicama nema dovoljno kreveta, pa se mjesta prodaju. "Da bi se uopće dobio termin kod liječnika, morate potkupiti već recepcionerku na porti", priča Samuel Rotta. "Dobra vijest je da odgovorni za ovaj problem znaju i pokušavaju nešto protiv toga učiniti", dodaje on.

Procurio skandal s podmićivanjem u Hrvatskoj

Na jugoistoku Europe upravo je u tijeku skandal s podmićivanjem u zdravstvu. Oko 350 liječnika je godinama primalo novac da bi u većoj mjeri prepisivali lijekove hrvatsko-njemačkog farmaceutskog proizvođača Farmal. Kako izvješćuje strukovni glasnik u Njemačkoj "Apotheke Adhoc", svi članovi vodstva Farmala su već uhićeni. Ova tvrtka ima vrlo uske veze s Njemačkom. 96 posto Farmala je u vlasništvu farmaceutskog proizvođača Dermapharma. No u Dermapharmu početkom siječnja nitko nije bio voljan komentirati ovaj slučaj.

Autorice: Carla Bleiker / Snježana Kobešćak

Odgovorna urednica: Marina Martinović