Koronavirus: Nepoznata opasnost za ljekare i njegovatelje | Politika | DW | 22.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Koronavirus: Nepoznata opasnost za ljekare i njegovatelje

Medicinsko osoblje se bori na prvim linijama fronta protiv korona virusa. Koliko je tačno medicinskih radnika zaraženo ne bilježi skoro ni jedna zemlja. No to bi moglo biti odučujuće u slučaju drugog vala zaraze.

Bila je to fotografija simboličnog karaktera: Italijanska medicinska sestra Elena Pagliarini leži iscrpljena pored kompjuterske tastature. Fotografija je nastala početkom marta kada je korona virus bio još uvijek relativno novi u Europi. Kratko nakon toga je i sama Pagliarini obolila od COVID-a-19.

Ona se oporavila od virusa i početkom juna je skupa sa 57 drugih građana dobila od italijanskog predsjednika orden za posebne zasluge u borbi protiv virusa korona. Medicinska sestra sada smije nositi titulu  "Cavaliere del Lavoro" ("Vitez rada"), izvijestila je agencija KNA. Priče kao što je Pagliarnijeva postoje svuda na svijetu, u svim zemljama, u kojima se virus proširio. Jer ljekari, medicinske sestre i njegovatelji koji rade u staračkim domovima se bore u prvim redovima protiv korone i zbog toga su sami posebice ugroženi.

Koliki je broj zaraženih ili preminulih od virusa korona među medicinskim radnicima nije moguće tačno reći. Krovna organizacija, koja zastupa interese njegovatelja i medicinskih sestara, "International Council of Nurses" (ICN) polazi od toga da je 230 000 zaraženih uposlenika u medicinskoj branši širom svijeta i više od 600 umrlih. Prosječno bi to trebalo biti sedam posto svih zaraženih u medicinskom području. To bi ako se preračuna sa svim poznatim slučajevima zaraze koronom moglo značiti do 450 000 oboljelih ljekara i njegovatelja širom svijeta. Jedna od najviše pogođenih zemalja je Španjolska. Procjenjuje se da je oko 20 posto zaraženih uposleno u zdravstvenom sektoru. 

Koliko je tačno medicinskih radnika oboljelo trenutno nije poznato

Koliko je tačno medicinskih radnika oboljelo trenutno nije poznato

Neprecizni podaci

No samo mali broj zemalja ima pouzdane podatke. Španjolska doduše spada u njih jer su tamo zaraze među medicinskim osobljem posebno evidentirane. Međutim činjenica da su ljekari i njegovatelji češće testirani nego druge grupe stanovništva bi također mogla pružiti iskrivljenu sliku.

U drugim zemljama podaci variraju o tome ko tačno spada u medicinsko osoblje. Ponekad se u to osoblje ubrajaju isključivo ljekari i njegovatelji ponekad se tu ubrajaju i njegovatelji koji rade u staračkim domovima.

U SAD-u "Centers for Disease Control and Prevention" (CDC), ustanova Ministarstva zdravstva, objavljuje podatke o broju zaraženih među uposlenima u zdravstvu. Ti podaci govore da je u SAD-u zaraženo više od 77 000 ljekara, medicinskih sestara i njegovatelja, 415 ih je preminulo (podaci od 15.06.). Međutim, ni ovi podaci nisu potpuni. Jer od svih korona slučajeva, koje je CDC evidentirao, je samo kdo petine je u podacima o zanimanju navedeno "medicinsko osoblje". Nepoznati broj slučajeva bi mogao biti mnogo veći. 

Stanje u Njemačkoj zbunjujuće

I u Njemačkoj su podaci neprecizni. Institut Robert Koch (RKI) doduše navodi da je zaraženo više od 13.400 uposlenih u liječničkim praksama i bolnicama, da je 20 preminulo. No neprecizni podaci postoje kada je riječ o ustanovama za pružanje njege. Jer tamošnji uposlenici bivaju evidentirani u podacima koji se odnose na ustanove za beskućnike, ustanove za izbjeglice i zatvorima, tako da je u Njemačkoj nejasno koliko njegovatelja se izvan bolnica zarazilo virusom.

Njemačka mora tek naučiti kojoj opasnosti je izloženo medicinsko osoblje kada je riječ o virusu, kaže ekspert za zdravstvo na Univerzitetu Bayreuth i bivši član Etičkog vijeća, Eckhard Nagel, za DW: "U drugim zemaljama kao što su Velika Britanija ili Italija, koje su konfrontirane sa preopterećenošću zdravstvenog sistema, cijeli bolnički timovi su zatvoreni. U Njemačkoj to nije bio slučaj. No da su se i kod nas posteno brojni zarazili prilikom skrbi, moramo tek naknadno shvatiti."

Najpoznatiji slučaj je vjerojatno kineski ljekar Li Wenliang, koji je bio među prvima koji su upozorili na korona virus, a onda je i sam preminuo od njega. U Iranu, prema izvještajima agencije AP, se ljekar Mohammad Bakhshalizadeh na početku epidemije dnevno brinuo i za po 70 pacijenata, često bez zaštitne odjeće. U martu je i on sam preminuo. AP procjenjuje da je samo u prvih 90 dana pandemije u Iranu svaki dan umirao jedan uposlenik iz zdravstva.

Za ICN je to puno više od pojedinačnih slučajeva. Klinička slika ljekara i medicinskih sestara bi mogla ukazivati na "otisak virusa", kako kaže direktor Howard Catton u razgovoru za DW. "Podaci bi nam mogli dati objašnjenje gdje se medicinski personal zarazio, koliko dobro je bio zaštićen i koje grupe su posebice ugrožene", kaže Catton.

Moglo bi biti da su određene etničke manjine, koje rade sa asimptomatskim pacijentima, posebice pogođene, kaže on. "Ako dođe do drugog vala korone, onda nam trebaju te informacije. Kako bismo štiti personal – a time imali i dovoljno njegovatelja da bi prevazišli drugi val", kaže Catton. Njegov savez zbog toga zahtijeva da sve zemlje sistematski prikupljaju podatke. To je, kako kaže, važno i za zemlje, koje se još uvijek nalaze u sred prvog vala, kao što su neke zemlje u Južno Americi. 

Medicinsko osoblje je izloženoj velikoj opasnosti od obolijevanja

Medicinsko osoblje je izloženoj velikoj opasnosti od obolijevanja

Otkriveni deficiti zdravstvenog sustava

U Brazili je posebice medicinsko osoblje izloženo visokoj opasnosti od zaraze. Najmanje 157 medicinskih sestara i njegovatelja je preminulo zbog COVID-a 19, navodi ICN, što je više nego bilo gdje drugo.

Do sada Svjetska zdravstvena organizacija WHO još nije dala preporuku svojim državama članicama da sistematski prikupljaju podatke o infekcijama među medicinskim personalom. No to je neophodno, kaže Catton iz ICN-a. "Virus je pokazao da zdravstveni sistemi širom svijeta nisu bili dobro pripremljeni."

Njemačka je već izvukla prve pouke iz prvog vala pandemije koronom, kaže ekspert za zdravstvo Nagel, koji je više od 30 godina ljekar. "Nisam mogao zamisliti da bi u Njemačkoj moglo nestati zaštitne odjeće."

I iz pogleda na druge zemlje je naučeno puno o odnosu prema koroni. Nagel je zamjenik predsjednika kinesko-njemačke bolnice "Tongji" u Wuhanu u Kini. Tamo se pokazalo, kako kaže, da na odjelima, na kojima se liječe pacijenti koji su posebno zarazni, smjene ne bi trebale trajati više od šest sati. "Koncentracija mora ostati visoka inače se događaju greške. Osim toga zaštitna odjeća i tijelo zaposlenih moraju biti adekvatno očišćeni kako se virus ne bi dalje prenosio. To zahtijeva vrijeme", kaže on.

Dok se širom svijeta ljekari i njegovatelji i dalje inficiraju koronom, brojna pitanja su još uvijek nejasna: Na kojem odjelu postoji najveća opasnost od zaraze? Da li su određene etničke grupe posebno pogođene? Koju zaštitnu opremu trebaju njegovatelji? Odgovori na ova pitanja bi mogli pomoći da se prevaziđe drugi val korone.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android