1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koronavirus i "neobuzdana" balkanska društva

24. august 2020

Njemački mediji se i dalje bave koronavirusom u jugoistočnoj Europi. I dok jedni pišu o kolonama na slovensko-austrijskoj granici, drugi se bave starim sukobima u regiji na koje je pandemija bacila novo svjetlo.

https://p.dw.com/p/3hPnP
Österreich | Stau am Karawankentunnel an der Slowenisch/Österreichischen Grenze
Karavanke, granica između Slovenije i Austrije. Čekanja su zbog testiranja trajala i do 15 sati.Foto: picture-alliance/apa/picturedesk/M. Walcher

"U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj pooštrila kontrole. Sada nisu samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske dužni pokazati negativni test ili otići na dva tjedna u karantenu nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular", piše Die Welt o razlozima velikih gužvi na autocestama.

Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama, jer se čekalo i do 15 sati, pa je premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser osobno naložio propuštanje onih koji su u tranzitu.

"Najvažnija je dobrobit ljudi", citira Die Welt koruškog premijera.

List citira i jednog njemačkog turistu koji se prije polaska kući iz Hrvatske informirao o stanju na cestama na internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Unatoč tome je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30.

"Atmosfera među onima koji su čekali na granici je dijelom bila i agresivna", kaže on.

Korona i Balkan

O agresijama jedne druge vrste, govori jedan članak minhenskog lista Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se piše o predrasudama koje žitelji središnje i zapadne Europe gaje o stanovnicima "tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan", povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom.

Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze.

"Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno", piše ovaj list. 

Počelo se govoriti i o "problematičnim tipovima ponašanja".

Partijaneri u Bugarskoj prkose koroni

"Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kada je u pitanju Italija ili Španjolska.(...) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila općenito, a posebice pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali", navodi SZ.

Osloboditi se vladavine najgorih

U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u lipnju povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji upereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao "bačvi baruta".

Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Bruxellesu.

"EU je izigrala svoje principe", citira članak hrvatsku spisateljicu Slavenku Drakulić, a ova tvrdnja se potkrepljuje navodom kako su Italiji u korona-krizi "na kraju pomogli neprijatelji demokracije Kina i Rusija".

Nakon povijesnog pregleda toga što je sve Europa učinila krivo u regiji jugoistočne Europe, u članku se, citirajući jedan znanstveni rad, primjećuje kako bi se narod trebao "osloboditi zaraze vladavine najgorih" i zaključuje: "Prosvjedi u regiji su korak u tom smjeru".

Pripremio Nenad Kreizer

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android