Korona: Šta kriza radi sa Nijemcima?
6. septembar 2020
Kojem socijalnom tipu pripadate? Jeste li vi "otvorena" osoba kojoj je na prvom mjestu kosmopolitizam i kritičko razmišljanje? Ili se ubrajate u "pragmatičare" kojima je lični napredak važan, ali kontrola uvijek dolazi prije povjerenja? Ili vam je važniji „najetabliraniji" socijalni mir?
Organizacija "More in Common" čak je podijelila društvo na šest socijalnih tipova stanovništva, sa različitim vrijednostima i temeljnim uvjerenjima.
"Ljudi u Njemačkoj sasvim različito doživljavaju korona-krizu. Ne može se govoriti o sveobuhvatnom međuljudskom iskustvu", kažu Laura-Kristine Krause i Jérémie Gagné iz "More in Common" o njihovom najnovijem istraživanju izvršenom na 2.000 ljudi. Istraživanju o tome šta ova posebna godina čini sa njemačkim društvom. "Tamo gdje su neki vrlo zadovoljni kriznom politikom, mnogi se osjećaju sami sa svojim problemima."
Podjela društva
Različita iskustva korona-krize predstavljaju prijetnju zajedništvu i potencijalno mogu produbiti trojnu podjelu društva, kažu organizatori studije. Trojna podjela u društvu u koju spadaju „involvirani" kojima su važni građanski duh i suživot, zatim „bijesni" koji teže nacionalnom poretku i koji su sumnjičavi, dok su nevidljiva trećina „razočarani" koji se žale na nedostatak uvažavanja i pravde.
Nije ni čudo što je ovih šest vrsta takođe različito podložno teorijama zavjere. Gotovo svaki treći Nijemac vjeruje da vlada čini da kriza izgleda veća nego što jest kako bi progurala vlastiti dnevni red. A to je uglavnom zbog sistemski kritičnih "bijesnih" koji glasno određuju diskurs.
"Rezerve povjerenja u društvo zapravo su bile male i prije pandemije koronavirusa. U dijelovima populacije vidimo duboko nepovjerenje u političke institucije", kažu Krause i Gagné i dodaju:, "ali ne treba zaboraviti da je do sada u Njemačkoj oko 70 posto ljudi zadovoljno politikom koja se vodi u vrijeme pandemije koronavirusa."
Uticaj teorija zavjere
Paradoksalno je da se teorije zavjere također podstiču upravo zato što je Njemačka - za razliku od svojih evropskih susjeda - do sada tako dobro prošla krizu. "U prevenciji nema slave", više puta je ponovio najpoznatiji njemački virolog Christian Drosten - i na kraju je bio u pravu.
Umjesto da ubiru slavu za dobru prevenciju protiv širenja virusa, kojom bi se broj smrtnih slučajeva od korone u Njemačkoj mogao održati na relativno niskom nivou, neki sumnjaju u opasnost virusa i zaštitne mjere.
Nijemci su pošteđeni slika poput onih iz Bergama u Italiji, gdje je gotovo svaka porodica izgubila člana. U Njemačkoj je 9.321 osoba (zaključno sa 3. septembrom 2020.) umrla od posljedica koronavirusa, i to u zemlji koja ima 83 miliona stanovnika.
Ali, u isto vrijeme Christian Drosten je pogriješio. Njemačka vlada dobiva najviše ocjene za upravljanje krizama i postiže znatno bolje rezultate u svim kategorijama od vlada Italije, Poljske, Holandije, Velike Britanije i Francuske. "Ako pogledate brojke, Njemačka je sve učinila kako treba", kaže jedan sudionik istraživanja.
Ponosni Nijemci
Nije iznenađujuće što Nijemci kažu da ih je njemačko rješavanje krize učinilo ponosnijima na svoju zemlju. Ili kako je objasnio jedan od ispitanika: "Već postoji određeni osjećaj ponosa za ono što smo postigli u kratkom vremenskom periodu. Za svaku pojedinu osobu koja je učestvovala, kapa dole, super."
Rezultat nedavne studije Fondacije Bertelsmann da populistički stavovi naglo opadaju u Njemačkoj također se uklapa u ovu priču. U skladu s tim, centar se ne ruši, čak postaje stabilniji, posebno zbog vladinog rada u vrijeme korona-krize. Tek je svaki peti Nijemac podložan populizmu.
Laura-Kristine Krause i Jérémie Gagné iz organizacije " More in Common " u svojoj su studiji došli do zaključka da su "ljudi manje spremni na kompromise s onima koji misle drugačije nego što su bili prije krize, pa se čini da je ljudima teže povezati se s drugim stavovima nego prije ".
U budućnosti bi njemački političari trebali više pažnje posvetiti takozvanoj "nevidljivoj trećini", "pragmatičnim" i "razočaranim", preporučuju autori studije: "Oni su loše uključeni lično i politički, a često se osjećaju socijalno dezorijentirano. Na njih bi trebalo daleko više obratiti pažnju."