Korona u Njemačkoj: Dostignuta kritična tačka | Politika | DW | 09.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

aktuelno

Korona u Njemačkoj: Dostignuta kritična tačka

Sada se razni politički akteri opet sukobljavaju oko nadležnosti, kao da situacija nije već bila dovoljno teška. Jer nešto se temeljno mijenja u korona-politici.

Incidencija novih infekcija virusom korona nikada nije bila tako visoka tokom pandemije. Zdravstvena ustanova Vlade Njemačke, Institut Robert Koch (RKI) izvještava da je sedmodnevna incidencija prešla 213 na nacionalnoj razini, a trend je u porastu. Žarišta su u saveznim državama Tiringija, Saska i Bavarska. Vrijednosti incidencije u pojedinim okruzima približavaju se granici od 1000.

Međutim, savezna vlada i njemačke savezne zemlje su dogovorili da se koristiti drugačiji pokazatelj pri procjeni situacije s pandemijom, takozvana stopa hospitalizacije, koja daje informaciju o tome koliko je zaraženih u bolnicama. Ova vrijednost pada širom Njemačke već nekoliko dana. Ali vrijednost je relativna. U međuvremenu - u apsolutnom iznosu - isto toliko ljudi je na jedinicama intenzivne njege zbog Covida-19 kao prije godinu dana: gotovo 2600, od kojih je polovica priključena na vještačko disanje. Samo sada zbog nedostatka osoblja nedostaje nekoliko hiljada kreveta.

Ni 3000 kreveta trenutno nije slobodno u Njemačkoj, izvještava RKI. Uskoro bi bolnice mogle ponovno odgoditi operacije koje se mogu planirati i ograničiti svoj rad. Već postoje upozorenja o tome.

Politika i znanost su zapravo morali vidjeti da takva situacija dolazi. Zato što je stopa cijepljenja, koja iznosi oko dvije trećine, preniska da bi se pandemija jače ublažila. Diskusije su počele. Problemi ostali. Da stvar bude još gora, Njemačka se nalazi između dvije vlade i postoje politički nesporazumi. 

TABLEAU | Deutschland | Coronavirus dritte Welle | Stuttgart, Intensivstation

Ni 3000 kreveta trenutno nije slobodno u Njemačkoj, izvještava RKI

Buduća vlada želi bolji put kada je riječ o korona-politici

Do sada je pravna osnova njemačke korona-politike bila "epidemijsko vanredno stanje nacionalnog opsega". To je značilo: izvršna vlast je mogla odlučivati ​​zaobilazeći parlamente, koji su tada samo provodili zaključke. Na temelju popisa od 14 mjera iz Zakona o zaštiti od infekcije, koji je posebno prilagođen za koronu, premijeri saveznih država i kancelarka Angela Merkel su odlučivali o tome što učiniti. Jens Spahn, kao savezni ministar zdravstva, također je mogao djelovati putem uredbi, tj. bez uključivanja Bundestaga.

Vjerojatni budući koalicijski partneri takozvane semaforske vlade koju čine SPD, FDP i Zeleni dogovorili su se krajem oktobra oko načina kako bi se moglo dalje postupati po ovom pitanju. Njihov moto glasi: Drugačije nego prije! "Epidemijsko vanredno stanje" se više ne bi smjelo produžiti. Rok: 25. novembar!

"Pravno siguran i u skladu sa ustavom"

Dva su glavna razloga za ovu promjenu plana. Prvo: Oni su zabrinuti da bi sudovi na nekim mjestima mogli poništiti pravila protiv korone, kao što se na nekim mjestima već dogodilo, rekla je Katrin Göring-Eckhardt, šefica Kluba poslanika Zelenih u Bundestagu. Treba izbjegavati natezanje naprijed-natrag, rekla je ona također i dodala: "Potrebna nam je jasnoća i pravna sigurnost."

I drugo: "Moramo se vratiti redovitoj podjeli vlasti", rekao je šef Zastupničkog kluba FDP-a Marco Buschmann, kako bi korona-politika ponovo bila u skladu sa ustavom.

Novi zakon o zaštiti od infekcije trebao bi biti gotov prije 25. novembra. Njegov nacrt je sada službeno u Bundestagu. O tome će se raspravljati u klubovima poslanika, sa stručnjacima i na plenarnoj sjednici. Glasanje će se održati na posebnoj sjednici 18. novembra.

Nema više lockdowna? Što bi se još moglo promijeniti?

Važna mjera s trenutnim učinkom je ta da ukidanje besplatnog testa za građane treba poništiti.

Osim toga, intenzivirati će se testiranja u domovima za starije osobe uz svakodnevna testiranja za sve posjetitelje, medicinsko osoblje te osoblje za čišćenje i one koji rade u kuhinji. Neke savezne države to već prakticiraju. Sada bi za to trebao postojati pravni temelj na nivou cijele države.

Osim toga, cijepljenje trećom dozom trebalo bi biti bolje organizirano. Liječnici opće prakse bi trebali pozvati pacijente na treću dozu.

Nacionalno 2G pravilo - pristup mnogim područjima javnog života samo za cijepljene i izliječene osobe - nije u nacrtu, navode mediji. Međutim, oni već postoje u nekim saveznim državama kao što je Saska, a Berlin se priprema na ovaj korak. 

Cijepljenje trećom dozom trebalo bi biti bolje organizirano

Cijepljenje trećom dozom trebalo bi biti bolje organizirano

Jedini problem je nedostatak kontrole discipline. "Kada se vratite na besplatne testove za građane, rezultati testiranja se moraju obvezujuće pročitati putem QR koda i organizatori, odnosno ugostitelji ih trebaju kontrolirati isključivo digitalno kao što je to slučaj u našim susjednim zemljama", upozorio je Janosch Dahmen, glasnogovornik Zelenih za pitanja zdravstvene politike.

Postoji i plan B

Ograničenja kapaciteta, obavezno nošenje maske i higijenski propisi trebali bi biti i dalje mogući. „Ali više ne bi trebalo biti paušalnog zatvaranja poduzeća - ključna riječ lockdown," rekao je Buschmann. Tvrde instrumente iz Zakona o zaštiti od infekcije, bi prema njegovom mišljenju, trebalo "isključiti".

No postoji još i plan B, kojeg su napravili prethodni donositelji odluka. Neke savezne države žele produžiti izvanredno stanje i nadaju se ponovnom susretu s Merkel.

Ton rasprave je sada oštar. Premijer Saske Michael Kretschmer optužio je semafor-koaliciju za uski "pogled iz središta Berlina", nedostatak volje za suradnju, nedostatak kompetencije, kao i za aroganciju.

Pri tome su to savezne države mogle uraditi drugačije. Korona mjere su se u biti mogle nastaviti na ovaj način - samo uz odgovornost saveznih država. No one su se toga uplašile i umjesto toga pozvale na osnovne smjernice od strane saveznog nivoa. No gdje te osnovne smjernice trebaju biti donesene je ponovo naišlo na kritiku. Na koncu savezne zemlje opet moraju u Bundesratu odobriti zakon. To bi se moglo dogoditi 19. novembra.

U međuvremenu je iz Berlina (sa saveznog nivoa – op. red.) stigla poruka da, naravno, žele tražiti dijalog i sa saveznim državama.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu