1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Korona – smrtna presuda za šoping u centru grada?

Mirjam Benecke
15. juni 2020

Pješačke zone ponovo su pune ljudi. Uprkos tome, mnogi vlasnici radnji i trgovci boje se za svoju budućnost. Da li će male trgovine, već na udaru onlajn-kupovine, sada definitivno otići u istoriju?

https://p.dw.com/p/3dmKA
Deutschland Verkaufsoffener Sonntag in Köln
Foto: picture-alliance/R. Goldmann

Subota ujutro u centru Kelna. Stotine ljudi prolaze pored katedrale u pješačku zonu. Jedni nose maske, drugi ližu sladoled. Jedan par zastaje pred izlogom u kojem su izloženi bikiniji i kupaće gaće u jarkim bojama. Neko vrijeme oklevaju, potom idu dalje.

„Maloprije smo htjeli da uđemo u jednu radnju, pa smo ipak pomislili – nećemo“, kaže Suzan, koja je doputovala u Keln na kraći odmor. Obavezno nošenje maske čini šoping napornim. Radije će uživati u gradskoj vrevi na ulici nakon nedjelja izolacije.

„Da, grad je pun, masa ljudi je na ulici", kaže trgovac voćem Sven Libe. Njegova tezga je na uglu dviju najposjećenijih ulica u Kelnu – Hoe Štrase i Šildergasse. Banane, lubenice i breskve su nagomilane na tezgi, a Sven Liebe se dosađuje skrštenih ruku: „Ljudi neće da kupuju. Samo hoće da se prošetaju.“

I stvarno pada u oči da tek poneko od prolaznika nosi neku kesu sa sobom. Sven i njegova majka Petra zbog svega toga dva puta razmisle prije nego što postave štand u pješačkoj zoni: „Kupim robu za 500 evra, a idem kući sa sto evra. Bolje onda da ostanem kod kuće. Šta će mi ljudi koji samo zagledaju robu?“ 

Sven Liebe
Sven Liebem prodavač voća u centru Koelna Foto: DW/M. Benecke

Korona ugrožava prvo male radnje

Menadžer Trgovačkog saveza Njemačke Štefan Gent kaže da semnogi trgovci širom zemlje nalaze pred egzistencijalnim problemima: „Još uvijek manje ljudi zalazi u radnje u odnosu na vrijeme prije korone. Na mnogim mjestima promet ne dostiže dovoljan nivo."

Preko trećine njemačkih trgovaca robom koja ne spada u prehrambenu zabrinuti su za egzistenciju zbog smanjenog prometa. A četiri od pet trgovaca su pesimisti i smatraju da će branšu zahvatiti talas bankrota. Gent upozorava da centri gradova umiru bez trgovine.

Uzduž glavnih ulica u pješačkoj zoni Kelna smjestile su se prodavnice velikih međunarodnih lanaca. Ali u sporednim ulicama još postoje mali butici, cvjećare i prodavnice bižuterije. U njima ćaskanje sa vlasnicima spada u ritual kupovine. A njima ovih dana mnogo toga leži na duši.

Hans Georg Rajfenrat ima radnju sa sitnicama koje ljudi kupuju kao poklone. Kaže da je upravo napravio polugodišnji poslovni bilans: „U osnovi, to je smrtna presuda. Ne može se nadoknaditi šestomjesečni gubitak.“

On je, naravno, zatražio pomoć od države, namijenjenu malim preduzetnicima. „To je bilo dovoljno da platim kiriju za radnju", kaže on i dodaje da manje radnje imaju mnogo značajnije probleme izazvane pandemijskom krizom od velikih prodajnih lanaca, jer nemaju rezervna sredstva i prodaju putem interneta.

Rajfenrat smatra da bi država morala da pomogne više, prema francuskom uzoru. U susjednoj zemlji mali i srednji preduzetnici u finansijskim problemima trenutno ne plaćaju ni kiriju ni komunalne usluge ni struju. 

Puna pješačka zona u Kelnu, ali malo ko ide u šoping
Puna pješačka zona u Kelnu, ali malo ko ide u šopingFoto: picture-alliance/dpa/Henning Kaiser

Kako će nam izgledati gradovi?

Čak i kada kriza bude prevaziđena, brojni trgovci će imati probleme da sastave kraj sa krajem: „Povećanje obima trgovine putem interneta neće se zaustaviti i vratiti na raniji nivo, pa će faliti promet u centru grada", kaže istraživač gradskih trendova Tomas Kriger za njemački javni servis ARD.

„Doživećemo u narednih nekoliko mjeseci da će se dosta radnji zatvoriti", prognozira on. Ali to nije sve. „I u oblasti iznajmljivanja kancelarijskog prostora predstoje nam fundamentalne promjene", kaže Kriger, „radne strukture u kancelarijskim pozivima, koji sačinjavaju čak 70 odsto radnih mjesta u većim gradovima, promijeniće se bitno i zbog krize i zbog rada od kuće".

Kako će izgledati njemački gradovi za deset godina? Prazne prostorije u prizemlju, a iznad njih napuštene kancelarije? To ne mora biti tako.

„Kada padnu cijene za iznajmljivanje prostorija, onda dobijaju šansu i poslovni modeli koji nisu tako jaki kao veliki prodajni lanci – recimo, fuzioni koncepti sa gastronomijom, umjetnošću, prodajom i kancelarijama. Sve to se može na veoma interesantan način dovesti na jednu površinu", kaže Tomas Kriger.

On smatra da kriza krije i šansu da se dođe do veće urbane raznolikosti: „Za to su potrebni vlasnici poslovnih prostora koji bi se upustiti u to kao i preduzetnici koji bi se odvažili na takav korak.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android