Korona: podržavljenje poduzeća kao posljednje sredstvo? | Evropa | DW | 25.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Korona: podržavljenje poduzeća kao posljednje sredstvo?

U Italiji je to već učinjeno, u Francuskoj je najavljeno, a i u Njemačkoj se o tome razmišlja: sudjelovanje države u vlasništvu poduzeća kao posljednja mjera za spas firmi u vrijeme korona-krize.

U Italiji je već sve spremno za podržavljenje zrakoplovne kompanije Alitalia, koja se već i bez korona-krize nalazila u velikim financijskim problemima. U Francuskoj je ministar financija Bruno Le Maire najavio mogućnost podržavljenja firmi koje se nalaze pred slomom. No za razliku od Italije i Francuske, gdje vlasništvo države u automobilskoj industriji ili na polju energetike nije neuobičajeno, njemački političari i ekonomisti su vrlo oprezni kada je riječ o uplivu države u privatnom gospodarstvu.

Na primjer Lufthansa. Najveća njemačka zrakoplovna kompanija je zbog korona-krize faktički prisiljena obustaviti letove. No zasada su poduzete ili najavljene mjere - poput tzv. plaćanja troškova skraćenog radnog vremena (Kurzarbeitergeld), pružanja pomoći za prevladavanje problema likvidnosti ili mogućnosti odgode plaćanja poreza - dostatne, smatra vladin koordinator za zračni promet Thomas Jarzombek. Kasnije će se odlučiti je li potrebna i dodatna pomoć. "Podržavljenje kompanije nije naš cilj", izjavio je on.

Ni Achim Wambach, šef Centra za europsku ekonomiju ZEW iz Mannheima, nije sklon državnom sudjelovanju u vlasništvu privatnih kompanija - u normalnim okolnostima. "Nama se sada ne postavlja načelno pitanje treba li država, koja određuje pravila ponašanja na tržištu, biti jedan od aktera na tom istom tržištu. Sada se radi o kriznom menadžmentu", kaže on u razgovoru za DW.

Strani kapital uz državno jamstvo

"Država mora poduzećima pomoći u vrijeme krize. Pogodan instrument za to bi moglo biti oživljavanje gospodarskog fonda", smatra Wambach. 2009. i 2010. je Njemačka poduzećima koja su se našla u problemima zbog svjetske financijske krize stavila na raspolaganje više od 100 milijardi eura posredstvom državne banke za obnovu i razvoj KfW. To je desecima tisuća poduzeća pomoglo da krizu prebrode i spasilo je milijune radnih mjesta. 

Achim Wambach

Achim Wambach

To rješenje je značilo da firme dobivaju na raspolaganje strani kapital - uz jamstva države. Klasično podržavljenje, dakle direktno sudjelovanje države u vlasništvu neke firme - kao što je to primjerice praksa u Francuskoj - Wambach ne smatra dobrom opcijom.

No ni on nije siguran hoće li 100 milijardi eura biti dostatno u sadašnjoj situaciji. "To trenutno nije moguće reći. Zato bi bilo potrebno da se uz taj prvi paket drži otvorenom i opcija njegova proširenja."

Potrebna je fleksibilnost

Već prošlog tjedna su vodeći njemački ekonomski stručnjaci naveli mogućnost osnivanja jednog "fonda za spas poduzeća kao posljednjeg sredstva". Oni su zatražili i da se Vlada odmakne od dogme očuvanja izbalansiranog državnog budžeta, takozvane "crne nule", po svaku cijenu. Uz to su predložili da se razmotri mogućnost sniženja poreza. Jedan dio njihovih prijedloga je u međuvremenu više-manje prihvaćen: savezni ministar financija Olaf Scholz je već najavio da će za prevladavanje krize biti korištena "sva potrebna sredstva", te će se, ako se pokaže potrebnim, ući u nova zaduživanja.

Ovi stručnjaci u svojoj studiji kažu da bi u slučaju potrebe, trebalo omogućiti i direktan udjel države u poduzećima. "Ukoliko se ne uspije ograničiti širenje kriznog vala u gospodarstvu i nastane opasnost velikog broja stečajeva, kao posljednje sredstvo bi se moglo razmisliti i o ulasku državnog kapitala u pojedine firme."

Kao primjer navodi se financijska kriza 2008. i 2009. godine: tada je država svojim novcem spašavala banke u okviru tzv. zaštitnog kišobrana SoFFin. Sve do danas, više od 10 godina kasnije, njemačka država još uvijek ima udjel u većinski privatnoj banci Commerzbank od oko 15 %.

Država doduše ima vlasnički udio i u telekomunikacijskom divu Deutsche Telekom, ali iz drugih razloga - to je posljedica nedovršene potpune privatizacije nekoć državne pošte.

Mada vodeći njemački ekonomski stručnjaci nisu jedinstvenog mišljenja o tome koliki bi obim taj državni krizni fond trebao imati - da će do njega doći, vrlo je vjerojatno. Pitanje je samo kada.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android