1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Korona: Liječenje antitijelima

Alexander Freund
20. mart 2020

Istraživači hoće da iz krvnog seruma izdvoje antitijela – radi se o krvi pacijenata koji su „pregrmjeli“ infekciju. U njihovom krvnom serumu se nalazi mnoštvo različitih antitijela koja bi mogla da suzbiju korona-virus.

https://p.dw.com/p/3ZjBJ
Coronavirus (2019-nCoV)
Foto: picture alliance/AA/A. Unal

Ako se antitijela izdvojena iz krvi onih koji su preležali korona-infekciju izoluju i očiste, stvara se „pasivna imunizacija". To ne važi kao vakcinisanje jer antitijela nije proizveo organizam vakcinisane osobe. Tom metodom je slavni njemački imunolog Fon Bering prije 100 godina spasao hiljade života.

Prednost je jasna: tijelo ne mora da samo troši vrijeme na stvaranje antitijela, već dobija direktno podesna antitijela koja mogu da se bore protiv izazivača bolesti.

Mana takve pasivne imunizacije je što ona traje samo nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci. Ne ostaje trajni imunitet na izazivača bolesti zato što se unijeta antitijela razlažu u roku od 30 dana. Kada taj rok prođe, organizam ponovo može da ugrozi isti izazivač na isti način.

Nobelova nagrada

Pasivna vakcinacija postoji od 1890. godine, kada ju je izmislio njemački imunolog Emil fon Bering kao sredstvo za borbu protiv difterije. Početkom 19. vijeka, od te infektivne bolesti koju izazivaju bakterije umrle su hiljade djece.

Godine 1901. on je dobio prvu Nobelovu nagradu za medicinu. Zbog uspjeha u ispravljanju lijekova dobijenih od krvnog seruma u borbi protiv difterije i tetanusa, Fon Beringa je štampa nazvana „spasiteljem djece", a u Prvom svjetskom ratu „spasiteljem vojnika".

Emil von Behring
Emil von BehringFoto: picture-alliance/akg-images

Već primenjeno protiv ebole

Terapija krvnim serumom je primijenjena i 2014. kada je došlo do pandemije ebole. Četiri godine kasnije, kada je ebola počela da se širi u Demokratskoj Republici Kongu, medikament dobijen iz krvnog seruma je spriječio širenje virusa na druge tjelesne ćelije i stopa smrtnosti je smanjena za oko 30 odsto.

Tako naučnici iz čitavog svijeta u borbi protiv korona-virusa ispituju primjene iste metode.

Još u februaru je u Šangaju u te svrhe otvorena specijalna klinika za serumsku terapiju.

U Japanu, proizvođač lijekova Takeda hoće da iz krvne plazme pacijenata koji su ozdravili sprave mešavinu antitijela koju su nazvali TAK-888. To bi bio nov medikament protiv korona-virusa.

Japanci!

Takeda već primjenjuje medikament zvani IVIG (intravenozni imunoglobulin) u terapiji pacijenata sa smetnjama imunog sistema. To dosta obećava, jer se medikament sastoji od najrazličitijih, već pročišćenih, antitijela. Naučnici tako ne moraju da troše mnogo vremena i novca da bu ustanovili koja antitijela najbolje suzbijaju koronu. Umjesto toga, virus se suočava sa čitavom paletom antitela.

Upotreba tog medikamenta je efikasna jer su potrebne samo manje količine, sigurnija je, jer se ne prenose drugi virusi, i štedi vrijeme. Jer, medikament je već u upotrebi tako da nisu potrebna nova testiranja i on bi mogao da se upotrijebi i preventivno i terapeutski.

Kalifornijski takmac Vir Farmasjutikals slijedi sličnu logiku: taj koncern trenutno ispituje da li antitijela dobijena 2003. iz krvnog seruma nekada oboljelih od SARS-a mogu da neutralizuju i srodni SARS-CoV-2. Pri tome ta firma tijesno sarađuje sa kineskim preduzećem VuŠi bajolodžiks.

Da li terapija serumom može da zamijeni vakcinu?

Srećom, traženje lijeka i vakcine se odvijaju paralelno. Jedna brza trapija na bazi krvnog seruma bi mogla da bude korisna u tretmanu pacijenata kojima prijeti poseban rizik, dakle, starijih bolesnih osoba. Takav medikament sa antitijelima bi mogao da stigne do većeg broja pacijenata jer može da se proizvede dosta brzo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android