Korona kriza u jugoistočnoj Europi: Karantin za pravnu državu | Evropa | DW | 29.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Korona kriza u jugoistočnoj Europi: Karantin za pravnu državu

Neke države iz srednje i jugoistočne Europe koriste korona krizu kako bi potkopale temelje pravne države i institucije. Prije svih Mađarska. Vladanje u dikatatorskom modusu ne može više biti isključeno.

U vremenima epidemije društvo mora prihvatiti masivna ograničenja svog javnog života. Tako je i u slučaju korona krize. Riječ je o tome da se zabranama kontakata, izlazaka, putovanja uspori širenje bolesti. No ipak sada neke zemlje iz Srednje i Jugoistočne Europe koriste korona krizu da bi potkopale pravnu državu bez da bi to moglo imati bolje izglede za uspjeh u borbi protiv epidemije.

Prije svega je u toj priči riječ o Mađarskoj. Proteklog petka vlada Victora Orbana predložila prijedlog zakona koji Orbanu omogućuje da vlada dekretom. Ovaj zakon koji je, kako je saopćila vlada, za zaštitu protiv virusa korona, bi trebao biti usvojen najkasnije naredne sedmice.

Vlada u Mađarskoj vać sada može vladati na osnovu posebnih ovlasti jer je proglasila vanredno stanje. No ono važi 15 dana i mora stalno biti produžavano.

Neograničeno vanredno stanje i nova kaznena djela

Novi zakon predviđa da će vanredno stanje nakon glasanja u parlamentu važiti neograničeno i da će vlada s ciljem zaštite stanovništva i stabilizacije privrede moći izdavati dekrete koji mogu odstupiti od važećih zakona. Rad parlamenta bi zbog vanrednog stanja dugoročno bio suspendiran, izbori i referendumi se više ne trebaju održavati, samo još Ustavni sud može zasjedati. Kada će biti okončano stanje neposredne opasnosti, prema prijedlogu zakona, će odlučiti vlada.

Uz to novi prijedlog zakona uvodi dva nova kaznena djela: Onaj ko sprečava mjere donesene u cilju borbe protiv epidemije mora računati sa do osam godina zatvora. I: onaj ko na opasnim lokacijama ili u opasnoj situaciji širi lažne vijesti može računati sa do pet godina zatvora.

Planirani zakon u narednim sedmicama treba usvojiti parlament. Za to je potrebna dvotrećinska većina - a Orbanova vlada je ima u parlamentu.

Symbolbild | Festnahme | Verhaftung | Polizei in Deutschland (picture-alliance/dpa/imageBROKER)

Mađarska: Onaj ko sprečava mjere donesene u cilju borbe protiv epidemije mora računati sa do osam godina zatvora

Zabrinutost zbog prijedloga zakona

Mađarska oporba je kritizirala prijedlog zakona navodeći da je on „uvođenje totalne Orbanove vlasti" i „blanko ček za vladanje dekretom". I brojne mađarske nevladine organizacije i komentatori su izrazili svoju zabrinutost zbog prijedloga zakona među njima i ljevičarski filozof Gaspar Miklos Tamas. „Ako vidimo da Orbanova vlada koristi epidemiju kao izgovor da bi uvele otvorenu, formalnu diktaturu kako onda možemo vjerovati u to da su mjere ograničavanja opravdane, zapitao se on u komentaru u magazinu HVG.

Upitan krizni menadžment

I u drugim južnoeuropskim zemljama epidemija služi kao izgovor za upitno ograničavanje postulata pravne države. Tako su do sada četiri članice Europskog vijeća - Armenija, Latvija, Moldavija i Rumunija - najavile tzv. odstupanje od odredbi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Zahvaljujući tome ove zemlje tokom vanrednog stanja mogu staviti izvan snage dio građanskih prava. Kritičari ove mjere označavaju kao potpuno nesrazmjerne. 

U Bugarskoj je predsjednik Rumen Radev uložio veto na sporni zakon o vanrednim mjerama. Zakon je prvobitno izgledao slično kao u Mađarskoj. Predviđao je dakle zatvorsku kaznu za širenje lažnih vijesti o širenju virusa. Jedna druga sporna odredba omogućava vojsci provođenje vanrednih mjera koje normalno ima samo policija, poput kontrole pasoša. Iznenađujuće dio vladajuće koalicije je prihvatio predsjednikov veto. Međutim ostaje otvoreno da li će slične odredbe biti preoblikovane. Parlament o tome mora odlučiti u narednim danima.

Serbien Präsident Aleksandar Vucic (DW)

Kritičari optužuju predsjednika Aleksandra Vučića za uvođenje vanrednog stanja i smatraju da je Srbija „udaljena korak od diktature"

Kontroverzno se raspravlja i o kriznom menadžmentu nekih predsjednika i vlada zemalja Zapadnog Balkana.U Srbiji političari demokratske opozicije i neovisni pravni eksperti optužuju predsjednika Aleksandra Vučića koji je 15. marta raspisao vanredno stanje bez postojanja ustavnih osnova da je time - tako navode kritičari - Srbija „udaljena korak od diktature".

U Albaniji je premijer Edi Rama najavio pojačane kazne za one koji se ne budu pridržavali policijskog sata i poslao oklopna vozila s mitraljezima da patroliraju glavnim gradom Tiranom - što je opozicija oštro kritizirala.

U Crnoj Gori je s druge strane vlada uspostavila web stranicu sa imenima i adresama građana kojima je određena karantena. Prema izjavama premijera Duška Markovića to je neophodno jer vlasti ne mogu same kontrolirati takve osobe i zbog toga građani moraju biti informirani. Sada je riječ o zdravlju i životu, kaže Marković i dodao da sada nije vrijeme za debate o pravnim nijansama i zaštiti podataka. Crnogorski borci za zaštitu ljudskih prava su ovo žestoko kritizirali nazvavši ovaj postupak „pozivom na linč".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android