Korona je promijenila svijet | Politika | DW | 12.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Korona je promijenila svijet

Paketi pomoći i rad od kuće: korona kriza je pokazala, da se promjene mogu brže sprovesti nego što se mislilo. Političke, ekonomske i društvene.

Žena prolazi pored murala na kojem je naslikana ogromna ruka i izgleda kao da je hvata sa dva prsta

Da li je čovjek shvatio da je mali?

Korona kao moralna prekretnica i pokretač promjena? No, s obzirom na milione zaraženih, stotine hiljada umrlih, brutalnu recesiju i masovne gubitke radnih mjesta, ovo bi moglo da zvuči deplasirano ili čak cinično.

Ali, nakon više od pola godine od izbijanja pandemije sve je više glasova koji Kovid 19 posmatraju kao katalizator za reforme i promjene. I kao pad mentalnih ograda.

Zdravlje po svaku cijenu

„Pandemija je pokazala da smo u situaciji da ekonomiju ne stavljamo uvijek na prvo mjesto", kazao je njemački filozof Markus Gabriel. „U moralnom smislu smo učinili ispravnu stvar i odlučili se za zdravlje, i to po bilo koju ekonomsku cijenu", objasnio je on u intervjuu magazinu Špigel.

Korona kao katalizator za odvraćanje od prekomjerne potrošnje i kritika globalizacije. Za intervenciju države i krizni menadžment. Za odgađana i etička i moralna pitanja.

Zajedno u potrazi za vakcinom

Zajedno u potrazi za vakcinom

Kiša državnog novca

I za inovacije i reforme: jer, pandemija ne pokreće samo digitalizaciju, već i međunarodnu saradnju u potrazi za vakicnom. Takođe je dovela do toga da država da više novca: za Evropu, za kulturu, za obrazovanje, za njegu.

Pročitajte i: Korona-priče: kako se trenutno osjeća svijet?

Krajem aprila je kabinet savezne vlade odlučio da se uvede povećanje minimalne zarade u sektoru njege. No, to je ograničeno samo na sektor njege starih, što je izazvalo ogromno razočarenje, posebno medicinskog osoblja koje se brine o pacijentima zaraženim Kovidom 19 na odjeljenjima intenzivne njege.

Pročitajte i: Njegovatelji: Premalo plaćeni heroji koronakrize

Teolog Johan Hirih Klausen pri tom misli: „Za mene je pozitivno dejstvo ove užasne pandemije to što vaspitačice i vaspitači u obdaništima, njegovatelji i pedagozi doživaljavaju jedno novo poštovanje."

Povjerenik za kulturu Evangelističke crkve Njemačke smatra „ohrabrujućim, da zaštita života toliko vrijedi u našem društvu". Ljudskost jednog društva se takođe može posmatrati kroz odnos tog istog društva prema djeci i starima u kriznim situacijama.

Pozorišna scena u Štutgartu

Da li će jednoročna pomoć spasiti kulturu?

Kulturni program umjesto premije za uništavanje starih automobila

Na Klausena je poseban utisak ostavio program „Novi start kulture" vrijedan milijardu evra. „Nema premije za uništavanje starih automobila, već se novac daje za umjetnost i kulturu", kaže povjerenik za kulturu Evangelističke crkve Njemačke. Dodaje da je to znak da Njemačka sebe i u korona krizi vidi kao kulturnu naciju.

Kad je riječ o privredi, mjere koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje korona virusa su pokrenule digitalizaciju. Prema jednom istraživanju renomiranog Ifo instituta za istraživanja privrede početkom avgusta, u kojem je učestvovalo oko 800 rukovodilaca kadrovskih službi, najveći broj preduzeća želi da dugoročno više koristi digitalne instrumente poput onlajn konferencija ili rada od kuće (Homeoffice).

Bickli

Može i bez automobila

Ekonomista Tomas Štraubhar predviđa „ogromnu transformaciju". „U postkoronskom vremenu digitalizacija će biti nasljednica globalizacije", napisao je hamburški profesor ekonomije u gostujućem članku za list Velt.

„Home Office će zamijeniti posao u kancelariji"

„Globalni lanci isporuke su bili previše ranjivi. Sigurnost nacionalnog snabdijevanja je veoma važna. Tokovi podataka zamijeniće tokove robe. Video konferencije će poslovna putovanja da učine suvišnim. Homeoffice će da zamijeni kancelarijski posao", piše Štraubhar.

Njemački ministar za rad, Hubertus Hajl (SPD) već radi na nacrtu zakona, kojim bi se uspostavilo pravo na rad od kuće. Ovaj socijaldemokrata je jedan od onih koji su tokom pandemije djelovali posebno energično.

Na primjer u mesnoj industriji. Nakon talasa zaraze u više fabrika za proizvodnju mesa, od 2021. će biti zabranjeni ugovori o radu na osnovu kojih su radnici radili preko kooperantskih firmi. Takođe i angažovanje privremenih radnika.

Da li je zaista potrebno toliko mesa?

Da li je zaista potrebno toliko mesa?

Korona je takođe ubrzala i promjene u energetskoj branši i zaštiti klime. Političari nisu mogli da izbjegnu ni kod 130 milijardi evra teškog paketa pomoći njemačke vlade, a ni kod istorijskog paketa pomoći Evropske unije da se sredstva ne povežu sa zaštitom klime.

Zajednički dugovi

Kod njemačkog paketa pomoći, eksperti za zaštitu klime su između ostalog pohvalili i to što se odustalo od premija za kupovinu automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, kao i pomoć za izgradnju elektro-mobilnosti. 30 odsto sredstava iz zajedničkog budžeta i korona fondova bi trebalo da se, na nivou EU, izdvoji za zaštitu klime.

Symbolbild Klimawandel | Erdkugel im Wasser

Klima se može zaštiti i demokratskim sredstvima

No, na mnogim stranama se kritički gleda na to što se EU po prvi put u svojoj istoriji zajednički zadužuje na međunarodnim finansijskim tržištima – nešto što je prije korone bilo nezamislivo. Filozof Markus Gabriel ipak nalaže oprezan optimizam: „Da sam sad jedan od predstavnika pokreta ‚Fridays for Future‘, rekao bih onima koji su na vlasti: dokazali ste u pandemiji da može brzo da se djeluje. Zbog toga bi tvrdnja da se problem klime ne može riještiti demokratskim sredstvima bila – politička laž".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android