Korona i klima: Zajedno iz krize? | Politika | DW | 28.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Korona i klima: Zajedno iz krize?

Svijet se s puno novca bori s posljedicama korona-krize. Dugoročni ekonomski poticaj trebao bi služiti i zaštiti klime. Greške, poput onih tokom financijske krize, bi se tako mogle izbjeći.

"Ono što je važilo u klimatskoj politici prije korona-krize, ispravno je i nakon korona-krize", kaže profesorica Sonja Peterson, ekonomistkinja za pitanja klime iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. Ekonomska pomoć bi istovremeno trebala olakšati klimatsku konverziju. Prijedlozi poput obustave planiranih nameta (poreza) za emisije CO2 u Njemačkoj i ublažavanja evropskih klimatskih ciljeva su po mišljenju profesorice Peterson pogrešni koraci. "Postoji veliki konsenzus među ekonomistima o tome da nam je potreban mehanizam usmjeravanja (op. red.: država porezima usmjerava potrošače da se opredjeljuju za proizvode koji manje štete klimi i okolišu) i on mora biti održiv. Ako želite rasterećenja, onda to treba učiniti na drugim mjestima", kaže ona za DW.

Po mišljenju Sonje Peterson, korona i klimatska kriza moraju se zajednički rješavati. "U Njemačkoj, Evropskoj uniji i na međunarodnom planu potrebno je što prije utvrditi cijenu za CO2. To se mora uraditi vrlo brzo u svim sektorima. I na ovom području bi Njemačka i Evropa mogle prednjačiti."

Klimaökonomin Prof. Dr. Sonja Peterson vom Kieler Institut für Weltwirtschaft (ifw)

Prof. Dr. Sonja Peterson

Ne ponavljajte greške!

Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da će se pandemija korone i njene posljedice pretvoriti u najveću svjetsku krizu nakon Drugog svjetskog rata i dovesti do recesije koja je, kako je rekao generalni sekretar UN-a António Guterres, "besprimjerna u novijoj istoriji”. Vodeći ekonomski stručnjaci u Njemačkoj očekuju da će se bruto društveni proizvod ove godine smanjiti za 2,8 do 5,4 posto. Istorijskim paketom spašavanja privrede njemačka vlada želi ublažiti ekonomske posljedice epidemije koronavirusom i pružiti podršku radnicima i kompanijama. Država u te svrhe planira 156 milijardi eura novih dugova.

Ne postoje dugoročni ekonomski programi za oživljavanje privrede u Njemačkoj i drugim zemljama. Ekonomisti za pitanja klime poput Sonje Peterson pozivaju na prognoze, kojima bi se predvidio razvoj situacije u budućnosti, kako se ne bi ponovile greške nakon financijske krize 2008. godine.

Novi početak

U to je vrijeme Njemačka promovirala premiju za otkup starog automobila kako bi pomogla auto industriju. Svi, koji su svoj intaktni automobil poslali na auto-otpad, dobili su 2.500 eura od države pod uslovom da kupe novi automobil. "Ljudi su onda kupovali veće automobile sa većom emisijom CO2, što je bilo vrlo kontraproduktivno", rezimira Peterson.

Symbolbild: Auto am Schrottgreifer (picture-alliance/dpa/H.-C. Dittrich)

Njemačka premija za stare automobile, uvedena nakon velike financijske krize, nije bila od koristi u borbi protiv klimatskih promjena, kaže ekonomistkinja Sonja Peterson

Nakon financijske krize, zaštita klime gotovo da nije bila u fokusu politike, kaže ova ekonomistkinja. "Kao rezultat toga, izgubljene su dragocjene godine kako bi se ekonomija i društvo prilagodili strukturi proizvodnje i potrošnje prilagođene zaštiti klime.

Upozorenje: kratkoročne mjere nisu od koristi

Sada bi se neke greške mogle ispraviti. Mogli bi se na primjer smanjiti trenutno visoki porezi na struju. "Sadašnje visoke cijene električne energije su kontraproduktivne, jer je jeftina električna energija za građane i kompanije korisna za prelazak na tehnologije koje su u funkciji zaštite klime kao što su elektromobilnost ili toplotne pumpe”, kaže Sonja Peterson.

Ona također zahtijeva da tim eksperata razmotri sve mjere za rješavanje krize, kako bi se utvrdilo da li su one korisne ili štetne za postizanje klimatskih ciljeva. Mnoge su investicije korisne za klimu, privredu i radna mjesta. Po riječima profesorice Peterson to su: mjere za širenje obnovljivih izvora energije i energetski efikasnu obnovu zgrada, ulaganja u klimatsku mobilnost s više željezničkog i javnog prevoza ali i više stanica za punjenje električnih vozila.

Forum za ekološku i socijalnu tržišnu ekonomiju (FÖS) u analizi posljedica korona-krize također upozorava na štetnost kratkoročnih mjera i signala. Postoji opasnost da se zbog korona-krize odgode drugi hitni zadaci u oblasti borbe protiv klimatskih promjena, navodi se u studiji koju je naručio Greenpeace."Kobni signal za klimatsku politiku" bio bi, na primjer, kada bi političari nakon korona-krize pozvali građane da više lete i kada bi odgodili ili ublažili potrebne mjere zaštite klime u vazdušnom saobraćaju. "Neophodni preokreti u ovoj branši ne bi se trebali odgađati", kaže se u analizi. Ekonomski start se mora usmjeriti na neophodne promjene.

Financijska pomoć za obnovu trebala bi "biti strogo povezana s ulaganjima u zaštitu klime kako bi se dugoročno mogli ispuniti pariški klimatski ciljevi", kaže za DW Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Ova ekonomistkinja smatra da se milijarde eura ne bi trebale prelijevati u „tehnologije od jučer”.

Reihenhaus in Köln Installation Photovoltaikmodule (DW/Gero Rueter)

Suočavanje s krizama uz zaštitu klime: jeftina energija u sopstvena četiri zida

Manfred Fischedick i Uwe Schneidewind sa Instituta Wuppertal u jednom dokumentu, koji služi za raspravu o korona-krizi, zalažu se za "održivu industriju" i investiranje u ekonomiju zasnovanu na vodoniku. Sa vodonikom iz ekološki dobijene struje može se zamijeniti nafta, gas i ugalj. Time bi industrija mogla postati "sigurna za budućnost". Budući programi poticanja ekonomije trebali bi biti usmjereni prema "procesima transformacije koji su ionako neizbježni", tvrde ovi eksperti.

Prelomna tačka za promjene?

Korona-kriza promijeniti će svijet u do sada nezamislivoj mjeri. Čini se da se u tome svi slažu. Sandrine Dixson-Declève, dopredsjednica Rimskog kluba i Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje posljedica klimatskih promjena, apeliraju u pismu šefovima država i vlada EU da iskoriste ovo vrijeme promjena za izradu sveobuhvatnog ekonomskog plana za EU.

Deutschland Fridays for Future in Köln (DW/G. Rueter)

Mijenjajte politiku a ne klimu – korona-kriza pokazuje da je to moguće, poručuju mladi

"Green Deal” trebao bi biti Maršalov plan za Evropu, koji bi stvorio pretpostavke za više zdravlja, blagostanja i zajedničkog prosperiteta na zdravoj planeti Zemlji, „tako da iz ove krize zaista možemo izaći jači i otporniji", pišu oni.

Jedan od najpoznatijih njemačkih istraživača klimatskih promjena Hans Joachim Schellnhuber pandemiju koronavirusom vidi kao moguću prekretnicu u suočavanju sa globalnim zagrijavanjem. Paralele između korona-krize i klimatske krize "su frapirajuće", kaže on u intervjuu za Frankfurter Rundschau. Korona-kriza pokazuje da, kao i kod klimatskih promjena izazvanih djelovanjem čovjeka, postoji prijetnja „koja se više ne može savladati standardnom praksom političkog djelovanja" i da je važno ozbiljno shvatiti apele naučnika prije nego što kriza eskalira. I koronavirus i CO2 se, kaže Schellnhuber, ne zaustavljaju na nacionalnim granicama i zajednički su problem cijelog čovječanstva.

U tom kontekstu, njemački naučnik se zalaže za međugeneracijski "ugovor o klimi i koroni". "To bi se, najblaže rečeno, moglo formulirati ovako: Oni koji nepažnjom prenose virus ugrožavaju živote svojih baka i djedova. Oni koji bezbrižno šalju emisije CO2 u atmosferu, ugrožavaju živote svojih unuka", zaključuje Schellnhuber.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android