„Korona-diktatura“ u Njemačkoj? | Politika | DW | 20.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

„Korona-diktatura“ u Njemačkoj?

Mnogi Nijemci su zabrinuti. Ne samo zbog korona-virusa koji izgleda namjerava da prezimi u zemlji i da se na miru razmnožava. Raste druga vrsta brige: za zdravlje parlamentarne demokratije.

Merkel sa pokrajinskim premijerima

Merkel sa pokrajinskim premijerima

Pročitaju li se naslovi u novinama, poslušaju li se diskusije, čovjek bi mogao da stekne utisak da je pandemija napala Bundestag.

- pročitajte i: Etički savjet kao kompas u korona-krizi

„Parlamentarna demokratija u opasnosti?", „Onda će demokratija pretrpjeti trajno oštećenje", „Vladavina uz pomoć straha"… To su samo neki od jakih naslova najuglednijih medija. O čemu se radi?Moć više nije tamo gdje po ustavnoj definiciji pripada – u Bundestagu i u parlamentima njemačkih pokrajina. Njemačka kancelarka Angela Merkel i 16 premijera saveznih pokrajina dogovaraju između sebe sve antipandemijske mjere. Pa ako se oni dogovore – parlamenti nemaju šta da kažu. Ali i ako se ne dogovore.

Na posljednjem kriznom sastanku kancelarke i šefova pokrajinskih vlada prije nekoliko dana Angela Merkel nije mogla da nametne oštrije mjere i tako odgovori na povećan broj zaraženih. Pošto je nadglasana, usvojene su blaže mjere. Angela Merkel se direktno obratila građanima, apelujući na njih da ne putuju.

Moglo bi se reći da se njemački federalni sistem preselio u koordinaciono tijelo savezne kancelarije i pokrajinskih premijera – a to tijelo nije demokratski verifikovano.

Bundestag

Bundestag

Doduše, epidemiolozi opominju da je neman zaista opet pred vratima i da zarazni požar može da se proširi. Ali, kritičari ne žele da prihvate opasnost od širenja pandemije kao izgovor za izmještanje odluka iz demokratskih institucija u ruke nekolicine ljudi.

Tako šef njemačkih liberala Kristijan Lindner kaže da ne treba pretjerivati sa dramatičnošću u opisu pandemijskog stanja. Nasuprot njemu, socijaldemokrata koji je na čelu vlade pokrajine Brandenburg, Ditmar Voidke, žali što nisu uvedene oštrije mjere.

- pročitajte i: Demokratija živi – i u vrijeme korone

Ipak, sve je više glasova i iz redova vladajuće demohrišćansko-socijaldemokratske koalicije koji opominju da je došlo do disbalansa u podjeli vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku – mjesecima izvršna vlast donosi odluke mimo parlamenta i pravosuđa.

Još nije korona-diktatura

Istoričar Paul Nolte kaže da ovakvo stanje još nije „korona-diktatura", ali je vladavina dekretima umjesto parlamentarne debate „tihi otrov". Po prirodi stvari, to je i stav opozicije – liberali, Ljevica i Zeleni sve glasnije traže da se najvažniji zakonski nacrti i namjeravane odluke predoče parlamentu, makar taj postupak zahtijevao više vremena. Političar liberala Volfgang Kubiki čak je upozorio da bi dalje zaobilaženje Bundestaga u donošenju bitnih odluka u suzbijanju pandemije dovelo do „trajnog oštećenja demokratije". On je dodao da Ustav važi i za vrijeme pandemije, pa su planovi da se potpuno zatvore gradovi u kojima su žarišta „toliko apsurdni da o njima ni u kom slučaju ne bi trebalo ni raspravljati".

Kritičari podsjećaju da savezne, pokrajinske i opštinske vlasti već devet mjeseci donose odluke kojima se bitno smanjuju osnovne slobode i prava, a da o tome nije raspravljao parlament. Pravni stručnjak njemačkih Socijaldemokrata Florijan Post uključio se u debatu s konstatacijom da konferencija kancelarke sa šefovima vlada pokrajina nije ustavno predviđena kao zakonodavni organ. A zamjenik šefa demohrišćanskog poslaničkog kluba Karsten Lineman je takve tendencije nazvao „uzmemirujućim", zahtjevajući od Bundestaga da opet samosvjesno preuzme svoju ulogu.

Panika kao metoda

Profesor na Univerzitetu Humbolt i jedan od viđenijih politikoloških stručnjaka za analizu demokratskih procesa u Njemačkoj, Volfgang Merkel, u jednom opširnom intervjuu kritikovao je fokusiranost političara na najgori mogući scenario. On vidi u tome populistički način da se dodvori strahovima birača. Nazvao je takav način komunikacije i vladavine „iliberalni populizam zabrana". Volfgang Merkel vidi u ponašanju dobrog dijela političara „takmičenje u zabranama", jer ankete nagrađuju one koji se u tome ističu. I za takav poriv profesor ima naziv – Governance by Fear – „Vladanje strahom".

- pročitajte i: Nijemci polako gube strpljenje

On upozorava da su poslije pola godine raznih apokaliptičnih poruka i scenarija ljudi na to oguglali, te da je posljedica to da građani neće povjerovati paničnim apelima i kada situacija zaista bude mnogo gora. Njegov savjet za političare je da prestanu sa neprekidnim posezanjem ka alarmantnim indikatorima.

Žestoka debata je bolja od harmonije

U Njemačkoj, dakle, traje debata o često nevidljivim granicama koje dijele demokratski odgovor na izazov pandemije i nepotrebno autoritarno suspendovanje demokratskih pravila. Mada mnogi komentatori smatraju da je većina koraka koje je preduzela vlada bila ispravna, oni istovremeno i opominju da vanredno stanje ne može biti trajno rješenje.

U martu je Bundestag dao posebna ovlašćenja Ministarstvu zdravlja da, u slučaju nužde, donosi „dekrete" sa zakonskom snagom, jer je konstatovana „epidemijska situacija sa nacionalnim opsegom". Ali, kritičari se uglavnom slažu da bi Bundestag poslije ljetnje pauze morao da preuzme glavnu riječ.

Odgovor na brige građana je snažan parlament koji ponovo preuzima vodeću ulogu – makar za to bilo potrebno uvesti digitalne sjednice. Njemački mediji podsjećaju da Bundestag sa 709 poslanika ima naziv „prve vlasti u državi", i da to nije slučajno.

Misao vodilja svih ljudi zabrinutih za zdravlje njemačke parlamentarne demokratije mogla bi se formulisati ovako: žestoka parlamentarna debata – konkurencija ideja – to jeste mnogo bolji put za pronalaženje održivih rješenja i u krizi, nego što je to harmonija kriznih odluka nekolicine ljudi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android