Koordinirano protiv ratnih zločinaca

„Neue Zürcher Zeitung“ pod naslovom „Koordinirano protiv ratnih zločinaca“ piše:

„Procesuiranje ratnih zločina na Zapadnom Balkanu se odvija teško, pored ostalog, i zbog toga jer bivše strane u sukobu često nisu spremne na saradnju. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je tokom nedavnog neformalnog susreta najviših zvaničnika BiH, Srbije i Hrvatske na Jahorini, u blizini Sarajeva, s tim u vezi iznio prijedlog za odgovarajuće reforme. Josipović, naime, smatra da bi se optuženim za ratne zločine trebalo suditi u zemlji u kojoj pomenuta lica imaju mjesto prebivališta. Prema mišljenju hrvatskog predsjednika, pitanje u kojoj zemlji je počinjen ratni zločin više ne bi trebalo da ima ulogu. Dakle, prednost bi imali nacionalni sudovi zemalja u kojima osumnjičeni trenutno žive. Ti sudovi bi imali pravo na krivično gonjenje i to na bazi one dokumentacije koju sudovima podnesu različite strane potpisnice novog sporazuma. Cilj te inicijative je, između ostalog, i spriječavanje široko rasprostranjene i često politički motivirane prakse da se nalozi za hapšenjem izdaju iz druge zemlje prebivališta.

Između Srbije i Bosne i Hercegovine, naprimjer, ne postoji sporazum o razmjeni dokaznog materijala. Državni tužitelji iz Srbije su više puta izdavali potjernice za pojedinim bivšim bh. zvaničnicima. No, za njihova hapšenja nisu postojali solidni dokazi, što su u nedavnoj prošlosti pokazali slučajevi Jovana Divjaka i Ejupa Ganića. Srbija je, nakon susreta na Jahorini, bila otvorena prema prijedlozima predsjednika Josipovića. Prema navodima lokalnih medija, predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović su se na Jahorini dogovorili da će potaknuti svoje vlade ka sklapanju bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina po mjestu prebivališta. Tročlano Predsjedništvo BiH je bilo rezervirano po tom pitanju. Razlog je taj što državno tužilaštvo BiH zastupa stav po kojem se procesuiranje ratnih zločina mora voditi samo u onoj zemlji u kojoj su oni i počinjeni. Zbog toga se Bosna i Hercegovina za sada neće priključiti ovom sporazumu postignutom između Srbije i Hrvatske“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Koliko je 'srpska' kulturna baština Kosova?

Novine „Neue Zürcher Zeitung“ u aktuelnom izdanju također donose i opširan tekst pod naslovom „Koliko je srpska kulturna baština Kosova?“. List se osvrće na političke kontroverze oko jednog zakona o zaštiti istorijskog gradskog centra Prizrena i piše:

„Staro gradsko jezgro Prizrena je istorijski dragulj. Tu je na uskom prostoru koncentrirana viševjekovna istorija jugoistoka Evrope karakteristična i po brojnim promjenama koje su se tu dešavale. Na udaljenosti od samo nekoliko stotina metara tu se, jedna pored druge, nalaze džamije iz Osmanlijskog perioda, pune različitih umjetnina, zatim katoličke i pravoslavne crkve, tekije derviša, orijentalni hamami, srednjovjekovni kameni mostovi i mnoge druge dragocjenosti tako da se ovaj drugi po veličini grad Kosova, prepun različitih kultura, ne ubraja bez razloga u najljepša mjesta na Zapadnom Balkanu. No, stari dio Prizrena je tokom posljednjih ratnih razaranja sa obje strane bio dobrim djelom uništen. Uprkos neosporne potrebe za zaštitom starog dijela grada, već mjesecima brojne kontroverze izaziva zakon o obnovi njegove gradske jezgre. Okvir zakona o istorijskom centru Prizrena potiče još iz Ahtisarijevog plana iz 2007. godine. Taj plan – kojeg Srbi nikada nisu prihvatili – poslužio je u februaru 2008. kao osnova za proglašenje neovisnosti Kosova. Plan predviđa ne samo međunarodno nadgledanje neovisnosti Kosova, nego i široka prava za srbijansku nacionalnu manjinu. Jedan od ciljeva zakona je da se malobrojnim Srbima u Prizrenu da pravo glasa prilikom donošenja odluka koje se direktno ili indirektno tiču i vlasništva Srpske pravoslavne crkve. Krajem januara je u Prizrenu protiv spornog zakona protestiralo oko 10.000 ljudi. Oni smatraju da zakon Srpsku pravoslavnu crkvu stavlja u privilegovani položaj. Demonstracije je vodio pokret ‚"Samoopredjeljenje', koji u međuvremenu predstavlja treći po veličini klub poslanika u parlamentu. Taj pokret upozorava da je kulturno-istorijsko blago Prizrena ovim zakonom praktično nacionalizovano. Tako su pravoslavni kulturni objekti etiketirani kao srpski. To je nepravedno, jer su i lokalni Albanci nekada bili pravoslavci, a potom je u tom regionu došlo do širenja islama, nakon što su ga osvojile Osmanlije. Zbog toga se pravoslavne građevine ne mogu jednostavno smatrati kao kulturno naslijeđe jedne nacije, u ovom slučaju srpske. Tu se mnogo više radi o zajedničkom kulturnom blagu, iz kojeg se ne može isključiti albansko stanovništvo“, piše, pored ostalog, list „Neue Zürcher Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. ured.: Jasmina Rose