Konferencija u Berlinu: Korak ka miru u Libiji? | Politika | DW | 23.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Konferencija u Berlinu: Korak ka miru u Libiji?

Njemačka i Ujedinjeni narodi su domaćini druge runde mirovnih pregovora u Libiji ove srijede. Očekuje se da će glavnu riječ imati međunarodni akteri unatoč prisustvu predstavnika libijske Vlade nacionalnog jedinstva.

Diplomate, koje sudjeluju na međunarodnoj konferenciji o Libiji ove sedmice u Berlinu, imaju za cilj izraditi koncept političkog napretka ove ratom zahvaćene zemlje, pripremiti se za nacionalne izbore koji će se održati u decembru i razgovarati o povlačenju stranih trupa i plaćenika.

Većina prisutnih - pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, dakle Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina - kao i Italija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, EU i UN već su se u januaru 2020. godine sastali u okviru prve međunarodne konferencije o Libiji, čiji je domaćin također bila Njemačka.

Ovoga puta pridružit će im se članovi novoformirane libijske prijelazne Vlade nacionalnog jedinstva (GNA) na čijem je čelu premijer Abdul Hamid Dbeibah. Budući da će summit biti na ministarskoj razini, premijer neće osobno prisustvovati.

Što se promijenilo u Libiji?

Politička situacija u Libiji značajno se promijenila od prve mirovne konferencije u Berlinu početkom 2020. Primirje između Vlade nacionalnog jedinstva (GNA) sa sjedištem u Tripoliju i Libijske nacionalne vojske (LNA) sa sjedištem u Bengaziju na čijem je čelu general Khalifa Haftar prošlog avgusta preraslo je u službeni prekid vatre u oktobru. To je otvorilo put za formiranje privremene vlade s premijerom Dbeibahom, pod okriljem UN-a. 

General Haftar

General Haftar u Berlinu tokom prve Konferencije o Libiji

Nova privremena vlada, izabrana u februaru, vodit će zemlju do izbora 24. decembra, kada bi Libijci trebali slobodno birati sljedeću administraciju.

Do tada je vlada sa sjedištem u Tripoliju odgovorna za pripremu izbora, fokusirana na ujedinjavanje podijeljenih libijskih institucija i sigurnosnih snaga te pokretanje napora za obnovu ratom razorene zemlje.

Da bismo razumjeli izazov s kojim se suočava privremena vlada, važno je naglasiti da su Tripoli na zapadu i Benghazi na istoku simbol za unutarnju podjelu u ovoj zemlji bogatoj naftom.

Vlada premijera Dbeibaha je zamijenila dvije prethodne suparničke administracije - jednu sa sjedištem na istoku i drugu sa sjedištem na zapadu - koje su vladale Libijom od 2014. godine.

Zemlje saveznice s Tripolijem i Vladom nacionalnog jedistva (GNA) su Turska i Katar, dok u Bengaziju Libijska nacionalna vojska (LNA) pod vodstvom generala Khalife Haftara ima podršku Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta.

Međutim, unatoč kontinuiranoj borbi za vlast, vojno rješenje između zaraćenih GNA i LNA nikada nije postignuto, ali trajne borbe ostavile su zemlju podijeljenu i zarobljenu ratom.

Francuska podupire povlačenje stranih plaćenika

Iako su se mnogi drugi aspekti na terenu promijenili od januara 2020., dva značajna rezultata zadnjeg berlinskog summita u Libiji do sada nisu provedena - unatoč pozivima EU i UN-a: Podržati embargo na oružje i povući strane trupe i plaćenike.

Prema nedavnim podacima UN-a, više od 20.000 stranih plaćenika i vojnog osoblja još uvijek se nalazi u Libiji. To uključuje borce iz Turske, Rusije, Sudana i Čada. Zasada se ne čini da ove zemlje imaju velik interes za premještanjem boraca u njihove matične zemlje ili održavanjem embarga na oružje.

Embargo na oružje trajao je samo nekoliko dana. Zanimljiv aspekt bilo je ograničenje prijevoza Sredozemnim morem. Transport iz susjednih zemalja, poput Tunisa, Alžira, Nigera, Sudana ili Egipta bio je isključen. 

Heiko Maas

Njemaöki ministar vanjskih poslova Heiko Maas tokom posjete Tripoliju

Još jedan škakljiv problem riješen je samo nekoliko dana uoči konferencije u Berlinu: Francuska i sukobljeni stavovi EU o Libiji. "Značajni problem bio je taj što se Francuska borila s milicijama i plaćenicima na strani istočne Libije, a ostatak EU je bio na drugoj strani. Bila je to šizofrena situacija koja se može objasniti samo francuskim postkolonijalnim ekspanzionističkim interesima u sjevernoj Africi", kaže Andreas Dittmann sa Sveučilišta Giessen za DW.

Macron je više puta porekao optužbu za potajno miješanje s Haftarovim snagama. Međutim, situacija se promijenila i od ovog mjeseca EU sada "govori jednim glasom i također zajednički djeluje u libijskim pitanjima", dodao je Dittmann.

Ranije u junu, francuski predsjednik Emmanuel Macron sastao se s libijskim premijerom u Parizu u okviru bilateralnih razgovora. "Moramo zaustaviti svako strano uplitanje, što uključuje povlačenje svih stranih plaćenika sa libijskog tla: Rusa, Turaka, sirijskih plaćenika i svih ostalih", rekao je tada Macron.

U martu ove godine je Francuska nakon sedam godina ponovno otvorila svoje veleposlanstvo u Tripoliju, dajući znak potpore Vladi nacionalnog jedinstva (GNA). Macron je naglasio da Francuska duguje Libiji i Libijcima za desetljeće nereda.

2011. godine francuske su snage pomogle srušiti libijskog vlastrodršca Muammara Gadafija, što je dovelo do desetljeća građanskog rata i kaosa.

Libija - nema puno za reći

No, ostaje za vidjeti što će Njemačka kao posrednik postići u srijedu.

"U najkraćem rečeno, ono što nam je potrebno je međunarodni sporazum o onome što bi Libija trebala biti u kontekstu međunarodne zajednice, a ne u kontekstu Libijaca," kaže Sami Hamdi, generalni direktor International Interest, tvrtke za globalne rizike i obavještajna pitanja u Londonu. On vjeruje da Libija još nije dovoljno stabilna i neovisna da bi mogla oblikovati svoj vlastiti dnevni red. Hamdi vjeruje da unatoč prisutnosti prijelazne vlade, prilično je očito da će sve što izađe s ove konferencije biti međunarodna odluka.

Izbori ili bez izbora?

Uoči konferencije u srijedu u Berlinu, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas reagirao je na glasine da bi prijelazna vlada možda mogla odlučiti da ne održati izbore predviđene za decembar - tema je inače jedan od glavnih stupova konferencije.

No, u ponedjeljak je Maas za list Die Welt rekao da je o tome razgovarao sa premijerom Dbeibah. "Uvjerio me je da vrlo intenzivno rade na pripremi izbora", rekao je Maas.

"Razumijemo da, nakon svega što se u prošlosti dogodilo u Libiji, nije tako lako organizirati izbore. Ali koliko god bilo teško, nemam dojam od mojih libijskih sugovornika da žele odgoditi ili čak otkazati izbore", rekao je Maas.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu