Konačna presuda Ratku Mladiću | Politika | DW | 07.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Rezidualni mehanizam

Konačna presuda Ratku Mladiću

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove danas izriče pravosnažnu presudu ratnom komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Ratko Mladić u sudnici u Haagu

Ratko Mladić u sudnici u Haagu

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), opštepoznat kao Haški tribunal, u novembru  2017. je prvostepeno osudio Mladića na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida u Srebrenici u ljeto 1995. godine, progona Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, terorisanja civila u opsadi Sarajeva i uzimanja pripadnika pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija kao talaca u ratu od 1992-1995.

- pročitajte i ovo: Ratni dnevnik Ratka Mladića kao umjetničko ostvarenje

Bila je to posljednja prvostepena presuda koju je donio Haški tribunal, a današnja (8. juna) žalbena presuda biće prva presuda koju izriče njegov nasljednik Mehanizam.

- pročitajte i ovo: Ratko Mladić: Jednom zločinac...

Drugi genocid

Prvostepenom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 tačaka optužnice. Oslobođen je jedino krivice za genocid u opštinama Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor Varoš, Foča i Vlasenica 1992. godine.

- pročitajte i ovo: Počeo žalbeni postupak u slučaju Ratka Mladića

Na tu presudu žalili su se i odbrana i tužilaštvo. Odbrana zahtijevajući oslobađajuću presudu, zastupnici tužilaštva jer smatraju da je prvostepeno vijeće pogriješilo kad je oslobodilo Mladića optužbe za genocid, u šest bosanskohercegovačkih opština.

U žalbenom postupku i završnoj žalbenoj raspravi u avgustu prošle godine tužioci i Mladićeva odbrana su obrazlagali argumente zbog kojih zahtijevaju da se prvostepena presuda preinači.

Odbrana je tvrdila da tužilaštvo nije dokazalo Mladićevu krivicu ni po jednoj tački optužnice i da Žalbeno vijeće treba da utvrdi da li su dokazi u prvostepenom postupku tako nedvosmisleni da bi opravdali kaznu doživotnog zatvora. Svojom žalbom odbrana je tražila da Mladić bude oslobođen, da mu se ponovo sudi ili znatno smanji izrečena kazna.

Tužilaštvo je u svojoj žalbi naglašavalo da je dokazalo Mladićevu krivicu u svim tačkama optužnice, uključujući i onu, jedanaestu, da je kriv za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u pomenutih šest opština BiH, za šta ga je prvostepeno vijeće oslobodilo krivice. U konačnoj presudi, zalažu se tužioci, treba da bude upisana Mladićeva krivica i za ovaj genocid, a ne samo za Srebrenicu.

- pročitajte i ovo: „Možete da opstanete ili da nestanete“

Mladić: "Nisam svetac"

Posljednji put Mladić se u sudnici u Hagu pojavio u avgustu prošle godine, na raspravi o žalbama na prvostepenu presudu. Uz tužioce i zastupnike odbrane, i sâm je imao priliku da se obrati vijeću. Rekao je da "nije svetac, nego običan čovjek" i da je "čestito radio i u miru i u ratu, u skladu sa zakonima".

Tužiteljica Lorel Bejg (Laurel Baig) je na to rekla da je Mladić komandovao i rukovodio koordiniranim operacijama Vojske Republike Srpske i policijskim snagama, koje su mu bile podređene, u napadu na Srebrenicu u julu 1995.

"Mladić je lično nadzirao te operacije", kazala je tužiteljica Bejg, i odgovoran je za streljanje hiljada zarobljenih Bošnjaka i nasilno premještanje cjelokupnog stanovništva tog kraja.

Ista tužiteljica je istakla da je Pretresno vijeće pogriješilo jer Mladića nije proglasilo krivim za genocid u šest opština i s tim u vezi navela da su lokalni počinioci imali namjeru da fizički uklone ugrožene grupe stanovnika u svakoj od opština, te da su počinili hiljade ubistava.

- pročitajte i ovo: Sramotne bijele trake

"Mnogi su ubijeni u svojim domovima, masakrirani, zatvarani i izgladnjivani, nanošene su im povrede koje su dodatno doprinijele uništenju zaštićene grupe, a za one koji su preživjeli utvrđeno je da su imali razne fizičke i psihičke posljedice", navela je tužiteljica Baig.

"Imajući u vidu razmjere, brutalnost i karakter zločina, kao i Mladićevu važnu ulogu, kazna doživotnog zatvora je jedina zamisliva kazna u ovom slučaju", naveli su tužioci u posljednjem dijelu svog odgovora na Mladićevu žalbu.

Serbien | ehemaliger General Ratko Mladic

Ratni komandant Vojske RS 1993. tokom opsade Sarajeva

Šta je prethodilo?

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u Haškom tribunalu još u novembru 1995. godine. Međutim, optuženi je bio u bjekstvu i krio se sve do kraja maja 2011. kada su ga u Lazarevu kod Zrenjanina uhapsile vlasti Srbije i izručile Hagu. Suđenje je počelo 2012. i trajalo je 530 dana. Prvostepeno vijeće, kojem je predsjedavao holandski sudija Alfons Ori (Alphons Orie) osudilo ga je na doživotni zatvor. Govoreći o tački optužnice kojom se Mladić tereti za genocid u Srebrenici, predsjedavajući sudija Ori je rekao da je "Vijeće konstatovalo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali da unište bosanske muslimane koji su činili dio zaštićene grupe".

Bilo je to jedno od posljednjih suđenja u Haškom tribunalu, na kojem je izrečena presuda. Posljednjeg dana 2017. Haški tribunal je oficijelno prestao da postoji, a njegove nadležnosti i preostala suđenja preuzeo je Mehanizam za međunarodne krivične sudove. Pred tom instancom međunarodnog pravosuđa biće sutra izrečena i definitivna, pravosnažna presuda bivšem kmandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Da li će Mladić prisustvovati izricanju definitivne presude?

Pošto je Žalbeno vijeće Mehanizma krajem maja zakazalo izricanje presude za 8. juni, odbrana Ratka Mladića je tražila odlaganje završne sudske sjednice. U podnesku šef time odbrane, advokat Lukić je naveo da Ratko Mladić odbija svaku mogućnost da on i njegova odbrana prate izricanje presude preko video linka i izričito zahtijeva da, uz njega, izricanju presude "u živo" prate oba njegova advokata: uz Lukića i Dragan Ivetić. Ivetić je bolestan i ne može nikako doći na završni čin ovog suđenja.

Serbien | ehemaliger General Ratko Mladic

Ratko Mladić salutira vojnicima u avgustu 1995.

Lukić smatra da iz etičkih obaveza prema branjeniku i njegovoj porodici takođe ne može prisustvovati izricanju presude. U svom podnesku žalbenom vijeću tražio je odlaganje zasjedanja, ali je Žalbeno vijeće taj zahtjev odbilo i imenovalo pravnu savjetnicu Mehanizma Peta-Louise Bagott da zastupa interese optuženog Mladića u slučaju odsustva njegovih advokata.

Ostaje otvoreno pitanje da li će sutrašnjem zasjedanju prisustvovati optuženi i njegovi advokati. 

Hroničari i analitičari zbivanja u haškim sudnicama ne očekuju velike i radikalne preokrete u definitivnoj presudi petočlanog žalbenog vijeća Mehanizma. Sutra će biti poznato čiji argumenti su za njih bili ubjedljiviji: odbrane – da se Mladić oslobodi svake krivice, ili tužilaštva da se u pravosnažoj presudi, uz Srebrenicu, ratni komandanta VRS proglasi krivim i za drugi genocid iz optužnice, onaj u šest bosanskohercegovačkih opština, za koji ga je prvostepeno vijeće oslobodilo.

Optuženi Ratko  Mladić nije saslušao izricanje prvostepene presude jer ga je iz sudnice Haškog tribunala udaljio predsjedavajući sudija Ori, pošto je ometao čitanje presude. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu