Konačno vraćanje imovine u Srbiji?

Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić navodi da je predmet vraćanja sva imovina koja je oduzeta poslije Drugog svjetskog rata: od nekretnina, preko preduzeća, pokretnih stvari, do poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. “Zainteresovani građani, po nekim procjenama njih oko 150.000, imaće dvije godine od momenta stupanja na snagu ovog zakona da podnesu zahtjev za povrat imovine”, naveo je Đelić. 

Zakon dolazi, neke nepravde ostaju?

Ipak, brojne nepravde nanesene građanima Srbije vjerovatno neće biti ispravljene. Zamjenica pokrajinskog ombudsmana Eva Vukašinović ističe da nije jasno zašto je 1945. godina odabrana kao početna za vraćanje imovine. „Nije mi poznato iz kojeg razloga su stavili taj datum, jer su određene kategorije stanovništva ostale bez prava na podnošenje ovog zahtjeva, mislim prvenstveno na članove jevrejske zajednice, a bilo je slučajeva oduzimanja imovine i od pripadnika mađarske nacionalne manjine prije ovog datuma. Tako da je datum nepravično postavljen”, ocjenjuje Eva Vukašinović. 

Kako je predviđeno, vlasnicima i njihovim nasljednicima biće vraćena imovina koja im je oduzeta, a u slučaju da to nije moguće neće biti davana imovina u zamjenu, već finansijsko obeštećenje za koje su predviđene dvije milijarde eura. Koordinator Mreže za restituciju Mile Antić kaže da bi izostanak zamjenske restitucije mogao obesmisliti čitav proces. „Na taj način bi se mogla obesmisliti restitucija i svesti se na minimum vraćanja imovine u naturi, a dominantno na obeštećenje. A to je nešto što treba izbjeći”, smatra Antić.   

Opasnost od tajkunizacije

Pravni ekspert Dragomir Jankov vidi i skrivenu želju vlasti da se kroz zakon o vraćanju zemljišta legalizuje sprega političkih i ekonomskih elita, kroz stvaranje ogromnih zemljišnih posjeda, takozvanih latifundija. „Sada neki pojedinci u Vojvodini posjeduju 20.000 hektara. Po mom saznanju, nekadašnji čuveni bogataši kao što su bili Dunđerski, imali su po pet, sedam pa i manje hiljada jutara zemljišta. Najbogatiji bački zemljodržac bio je Rudolf Kotek (Mlađi), koji je posjedovao 22.000 jutara, što je polovina od 20.000 hektara”, navodi Jankov.

On smatra da to može da dovede do ozbiljnog socijalnog raslojavanja. „Mi ćemo početi da ličimo na Latinsku Ameriku. Na rubovima tih latifundija ostaće neka sela naseljena besplatnom agrarnom sirotinjom bez zemlje”, ocjenjuje Jankov. 

Sve u svemu, Nacrt zakona o vraćanju imovine doživio je mnogo primjedbi tokom javne rasprave. „Ja mislim da skoro na svaki član zakona imamo primjedbu,” kaže Eva Vukašinović.  Ostaje da se vidi šta će od primjedbi usvojiti Vlada Srbije i kakav će Prijedlog zakona dostaviti Skupštini Srbije. Iako sve nepravde sigurno neće biti ispravljene, moguće je da će Srbija stranim investitorima poslati poruku da je zemlja u koju se može ulagati i u koju može da dođe čist strani kapital.

Prve odluke o vraćanju imovine u naturi planirane su u 2012. godini, dok će se obveznice izdavati od 2015. godine. Naknade štete usljed izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korištenja imovine neće biti.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić