Komplikovana rehabilitacija pacijenata oboljelih Kovid 19
27. juni 2020
DW: Profesore Deš, Vi u Vašoj klinici liječite između ostalih i pacijente oboljele od virusa Kovid 19, koji su preživjeli veoma tešku bolest. Šta je posebno u rehabilitaciji ovih pacijenata?
Andreas Deš: Ono što je posebno kod oboljenja koja uzrokuje Kovid 19 jeste to što virus ne pogađa samo pluća. Zapravo se radi o multisistemskom oboljenju i mi svaki dan o tome učimo nešto novo. Iako neki pacijenti imaju najviše simptoma plućnih oboljenja, to su takođe pacijenti kod kojih je srce jako pogođeno. Ili pak dolazi do neuroloških komplikacija, zakazivanja bubrega ili kožnih komplikacija. To zahtijeva veoma intezivan kontakt između ljekara i pacijenta; što znači da pacijenti moraju da se liječe interdisciplinarno i u njihovo liječenje je uključen veći broj specijalista. To je veoma zahtijevno, s obzirom da morate da razumijete kompletnu kliničku sliku pacijenta.
To su teški pacijenti, koji su i po nekoliko dana bivali u komi. Gdje počinjete?
U prvom planu je, naravno, poboljšanje rada disajnih puteva. Pokušavamo da pdostaknemo snagu disajne muskulature i poboljšamo opštu otpornost.
I onda bi se pacijenti morali polako vratiti normalnom životu?
Najvažnije je da mjere koje primjenjujemo budu prilagođene svakom pacijentu posebno. To uključuje i razumijevanje šta pacijent može da uradi. Nisu svi vezani za krevet, jer neki su već mobilni i mogu da se popnu uz dva-tri stepenika. To moramo da prilagodimo kod izbora tretmana liječenja.
Imamo na primjer posebne programe za pacijente, gdje oni ponovo počinju da uče da drže ravnotežu pa sve do jedne malo sportskije terapije. A to mora da se uskladi sa ukupnim stanjem pacijenta. Imamo i terpaiju disanja u različitim nivoima; i to takođe prilagođavamo svakom pojedinom pacijentu.
Pored pluća, šta rehabilitacijom može da se uradi za druge pogođene organe?
Prilikom prijema pacijenta, mora da se uradi pregled kardiovaskularnog sistema. Tu spada i test opterećenja srca (ergometrijski stres test) i ultrazvuk srca. Krv se daje na analizu i provjeravaju se određeni enzimi ili druge vrijednosti, koje bi nam mogle nešto reći o opterećenju srca.
Onda bismo mogli da preduzmemo nešto za poboljšanje krvnog pritiska. Visok krvni pritisak je na kraju - pored dijabetesa i određenih bolesti srca, pluća i burbrega ili raka - takođe rizični faktor za teško oboljele pacijente od Kovid 19. Tu takođe spada i gojaznost. Mi dakle pokušavamo da razumijemo i liječimo pacijenta u cjelosti. A to može da se kreće od normalizacije krvnog pritiska, do medicinskog savjetovanja o ishrani ili terapiji za smanjenje tjelesne težine.
Pročitajte još: Da li korona mijenja način ishrane Nijemaca?
Takođe, tu mogu da sapdaju i etablirane terapije za odvikavanje od pušenja. Sve to liječenje čini veoma kompleksnim. Jer, liječenje ne predviđa samo ekspertize ljekara, a važnu ulogu igraju fizioterapeuti, stručnjaci za dijete ili logopedi. Kod pacijenata oboljelih od Kovid 19 tipične su smetnje kod čula mirisa i ukusa, koje takođe pokušavamo da liječimo uz podršku ljekara specijalista za uvo, grlo nos.
Koliko dugo traje terapija?
Može da traje od tri do šest sedmica, zavisno do napretka pacijenta. Do sada smo liječili oko 30 pacijenata oboljelih od korona virusa. Najveći broj njih, oko 80 odsto, pokazao je tokom rehabilitacije značajno poboljšanje.
Kada ljudi budu otpušteni, prijete li im dugoročne posljedice specifične za korona virus?
Određene promjene na plućima su vjerovatno trajne. Ima i naznaka da ostaju i trajne posljedice po srce. A mogu da se jave i trajne neurološke bolesti. Ali, još uvijek ne znamo dovoljno, da bismo mogli da pouzdano predvidimo dugoročne posljedice.
Veoma često se suočavamo sa trombotskim promjenama. Plućna embolija se često javlja tokom bolesti, koja može da dovede do kasnijih posljedica. A to znamo i kod normalnog toka plućne embolije.
Ono što bolest čini teško predvidljivom je činjenica da se ne radi samo o plućnoj emboliji, već može da dođe do pogoršanja rada bubrega, a onda pacijenti moraju redovno na dijalizu. I neurološki problemi mogu da se jave sinhronizovano. To je ono što liječenje čini kompleksnim.
Na osnovu Vašeg iskustva a kada je riječ o ovoj bolesti, na šta bi svako trebalo obratiti pažnju?
Savjetujem da se bolest shvati ozbiljno i preporučujem da se poštuju zaštitne mjere i ograničenja kontakta. Mi na klinici nemamo samo pacijente iz rizičnih grupa, već takođe i mlade ljude u naponu snage, koji nemaju drugih oboljenja. Zato je ekstremno važno da, kao i do sada, dobro kontrolišemo razvoj bolesti. A tu je opet važno da sprovodimo važeće preporuke.
Prof. dr Andreas Deš je specijalista interne medicine, kardiologije i pulmologije na Asklepios klinici u Bad Zalcungenu. Njegov fokus je na rehabilitaciji pacijenata sa hroničnom opstruktivnom izazvanom bolešću pluća ili pacijenata oboljelih od raka pluća. Od početka pandemije korona virusa, takođe je liječio veliki broj pacijenata oboljelih od Kovid 19. Deš se takođe bavi i socijalnom medicinom, ishranom i poremećajima masnoća u metabolizmu.