Komentar: Recesija u Njemačkoj, što sad? | Politika | DW | 30.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Komentar: Recesija u Njemačkoj, što sad?

Pandemija koronavirusa prouzročila je ogroman konjunkturni pad u Njemačkoj. Ta je zemlja sad i službeno u recesiji. A teška vremena tek dolaze, smatra Henrik Böhme.

Brojka je šokantna. Minus 10,1 posto. Još nikada u njemačkoj poslijeratnoj povijesti nacionalna ekonomija nije zabilježila takav pad kao u drugom kvartalu 2020. Ovo je povijesni dan, čak i u daljoj budućnosti će se današnji dan uzimati kao referencu – kad privreda opet zabilježi pad. Baš kao što je do sada to bilo onih 7,9% u drugom kvartalu godine 2009. – kada se svjetska privreda našla pred ponorom zbog globalne financijske krize.

Nikoga to ustvari ne treba začuditi u vremenima u kojima tvornice više ništa ne proizvode, kada kontejnerski brodovi ne prevoze nikakav teret, kada se ne nude nikakve usluge, ne održavaju sajmovi a restorani moraju zatvoriti svoja vrata. Barem je sad odgovoreno na pitanje hoće li pad biti dvoznamenkast ili ne. I naravno da se sad mnogi stručnjaci trude baciti pogled u budućnost i napomenuti da je nakon dvomjesečnog lockdowna „motor“ njemačke privrede opet pokrenut i da je najgore – iza nas.

Recesija, ali i optimizam

"Sa sigurnošću“ će ekonomija u trećem kvartalu rasti, i to znatno, neke ankete čak signaliziraju „vrlo brz uspon“ i povratak na put rasta. Neki naglašavaju „znatan pad pesimizma“ u poduzećima. Za sve to ne mora se detaljnije poznavati ekonomske mehanizme. Savezna vlada je na koncu konca usvojila najveći zamislivi konjunkturni paket, i prvi njegovi učinci su već vidljivi. Osim toga, slikovito govoreći: onaj tko se penje iz (mračnog) podruma, relativno brzo uoči prve zrake svjetla.

Loša vijest je pritom da je to sve što se tiče dobrih vijesti. Koliko god te milijarde iz državnih paketa pomoći bile korisne, ali i iznimke vezane uza aktualnu situaciju, često one samo prekrivaju stvarne probleme koje su mnoge firme imale već i prije korone. Ali taj zločesti virus nije kriv samo za to da ljudi obole ili čak umru, ne: on na svjetlo dana „iznosi“ nemilosrdno i sve probleme firmi. Svi oni koji su prije korone jedva uspjevali održati na životu svoja poduzeća, u ovom trenutku novac iz Berlina možda i može pomoći. Ali što će biti kad te pomoći više ne bude? Za mnoge tvrtke bi to moglo značiti tmurnu budućnost. 

Henrik Boehme, DW

Henrik Boehme, DW

Planska ili tržišna ekonomija?

Pitanje na koje sad treba odgovoriti glasi: koliko dugo država može zaštititi poduzeća od stečaja? Koliko dugo se može miješati u tržišnu utakmicu? Firme se pojavljuju i nestaju, zato što ne mogu izdržati krizna vremena, to je svakodnevica tržišne privrede. A kako završavaju planske privrede, u kojima država regulira ekonomiju, to se moglo vidjeti prije tri desetljeća, na primjeru DDR-a.

Egzisencija svakog petog poduzeća je, sudeći po aketi Ifo-instituta iz Münchena, ugrožena zbog korone, to je mišljenje samih poduzetnika. Kreditni osiguravatelj Euler Hermes već prognozira „neviđeni val stečajeva“, koji očekuje i Njemačku. I to može pogoditi sve branše. Posebno su ugroženi sektori zračnog prometa ili turizma. Odnosno branše koje imaju probleme već duže vrijeme, poput maloprodaje. Korona je dramatično ubrzala postupnu propast njemačkih robnih kuća s drugom tradicijom, ostaci ostataka na tržištu trenutno egzistiraju pod imenom Galeria Karstadt Kaufhof.

Slične mračne prognoze vrijede i za stanje u automobilskoj industriji, a to je stvarno velika prijetnja i tržištu rada. Ta branša već odavno loše posluje (sjetimo se samo afere Dieselgate ili postupnog oproštaja od motora s unutarnjim sagorijevanjem), ali u toj industriji korona djeluje poput katalizatora. Sindikat IG Metall smatra da je ugroženo oko 300.000 radnih mjesta. I ne radi se tu samo o velikim proizvođačima automobila, već i o brojnim srednje velikim tvrtkama koji su opskrbljivači velikih igrača. Ili o poduzećima iz strojarske branše. Oko 80% firmi iz tog sektora (od njih oko 6600) žali se na „osjetan ili znatan“ pad potražnje. Čisto radi orijentacije: ta branša zapošljava preko milijun ljudi, to je više nego što ih radi u auto-industriji.

Što se mora dogoditi?

Još vam nije dovoljno loših vijesti? Njemačka je ekonomija ekstremno ovisna o izvozu, problemi će biti sigurno veliki – obzirom da važni trgovinski partneri koji uvoze njemačke proizvode, poput SAD-a, ali i Brazila ili Indije, ne uspijevaju obuzdati pandemiju. I još jedan problem: dramatično raste broj poduzeća čiji su dugovi visoki a profit nizak. I to ne samo u Njemačkoj, već i u drugim zemljama Europe, a također i u SAD-u. To znači da njihova dobit neće biti dovoljna za finaciranje dugova, odnosno kamata. Začarani krug. Pritom valja reći da dugovi sami po sebi nisu ništa loše. Volkswagen duguje 192 milijarde američkih dolara, to je broj 1. u svijetu, ali je u stanju u svakom trenutku podmiriti svoje vjerovnike. I to je upravo ono što je važno – a zbog korone mnoge firme to nisu u stanju.

Što se sad dakle mora dogoditi kako jesen i zima (već i zbog mogućeg drugog vala korone) ne bi bili još tmurniji? Njemačka vlada mora vidjeti u kojim segmetnima može ciljano pomoći, gdje se konjunkturni paket mora iznova „uštimati“? Prije svega se mora produžiti model skraćenog radnog tjedna, odnosno prilagoditi proceduru vezanu uz stečajno pravo.

A možda će se uskoro pojaviti i cjepivo protiv korone – i sve će biti dobro. Za mnoge firme s pogrešnim poslovnim modelom, i to bi ipak moglo biti – prekasno.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android