Komšić Merkelovoj: "Dovršite posao u BiH!"

Njemačka štampa puna je komentara o novom hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću ali danas (12.01.2010.) je u centru pažnje i razgovor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željke Komšića sa kancelarkom Angelom Merkel. Tim povodom visokotiražni nadregionalni list Frankfurter Allgemeine Zeitung, donosi članak o BiH pod nazivom "Nedovršeni posao", čiji je autor predsjedavajući predsjedništva BiH Željko Komšić.

"BiH se vratila u fokus EU i SAD-a. Povod je konačno regulisanje nedovršenog posla. Činjenica da naša zemlja i nakon 15 godina međunarodne uprave i sedam visokih predstavnika i dalje treba stranu pomoć povod je za ozbiljno preispitivanje unutrašnjo-političke konstelacije snaga ali i mandata međunarodne zajednice. Na prvo pitanje znaće se odgovor nakon izbora 2010. kada narod odabere političke predstavnike, koje zaslužuje. Ali kakav je odgovor na buduću ulogu međunarodne zajednice?

Cirkuliraju mnoge ideje, ali na žalost najrasprostranjenija je ona nelegitimna, naime da je međunarodna zajednica okončala svoj posao, da su postavljeni jasni ciljevi i da ih domaći političari trebaju samo realizirati. Ovaj način razmišljanja imao bi smisla samo kada bi međunarodna zajednica, prije povlačenja, promijenila ustavni okvir koji daje Dejtonski mirovni sporazum i kada bi nam pomogla da etabliramo evropsku Konvenciju za ljudska prava. Da bi se osigurao put BiH ka Evropi, mora se ukinuti najveća nepravda Dejtonskog sporazuma a to je nepostojanje definicije za minimum državnih institucija. Tek onda bi sazrelo vrijeme za "Ownership" - preuzimanje odgovornosti od strane domaćih institucija, koje funkcioneri u Briselu ponavljaju kao mantru.

Preispitivanje angažmana u BiH

Nema puno primjera uspješnih poslijeratnih intervencija međunarodne zajednice. BiH bi mogla postati uspješna priča samo kada bi međunarodna zajednica ispitala svoj angažman i pooštrila svoj kurs. Šta me navodi na ovakav stav? Uz pomoć međunarodne zajednice mojoj zemlji je uspjelo osnovati zajedničku vojsku. Stavili smo pod kontrolu državne granice, imamo zajedničku valutu, zajedničke državne simbole, kao i ustanove za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Ono što je propušteno je promjena Ustava. I tu nam upravo treba jača podrška međunarodne zajednice da promijenimo ono, što nam je nametnuto i što se u praksi pokazalo nelogično i neprimjenljivo. Zašto nismo u stanju da sami to uradimo? Jer u BiH postoje političke snage, koje obstruiraju dosadašnje reforme i koje žele oslabiti državne institucije. S obzirom na kompleksne strukture i procese odlučivanja u BiH se bez obrazloženja mogu blokirati zakoni i odluke u korist očuvanja nacionalnih interesa.

Bez međunarodne zajednice nema napretka u BiH

Uprkos svih poteškoća sve naše političke snage ujedinjenjuje želja za ulaskom u NATO i EU. I predstavnici RS su u tom cilju podržali zajedničku reformu oružanih snaga i stvaranje zajedničke vojske. Ali umjesto da bude prihvaćena u MAP - Akcioni plan NATO-a, uslijedila je odbijanje uz obrazloženje da nisu provedene reforme u drugim oblastima. Isto je i sa bezviznim režimom. Pod pritiskom javnosti državne institucije su u roku od 6 mjeseci više uradile nego u protekle dvije godine. Stoga očekujemo od EU da prihvati ovaj napredak i da nas što prije stavi na bijelu Šengensku listu. Za naša građane koji su prije 20 godina bez viza putovali u evropske zemlje, bio bi to opipljiv rezultat procesa evropskih integracija.

No, bez obzira na dosadašnji progres, bilo bi pogrešno vjerovati da se u BiH može ostvariti dalji napredak bez međunarodne zajednice. Ključ za to nije samo u BiH, Briselu ili Vašingtonu već i u Beogradu i Zagrebu, koji bi se aktivno morali zauzimati za integraciju BiH u EU i NATO. Jedinstvenom i odlučnom podrškom EU i SAD-a naša zemlja bi brzo mogla biti sposobna da preuzme sudbinu u svoje ruke.

Nestabilnost u BiH je i evropski i njemački neuspjeh

Njemačka je pokretačka snaga u svim važnim procesima u EU, pa i kada je u pitanju njeno proširenje. Ona se pokazala istinskim prijateljem BiH u najtežim godinama, priznala je našu nezavisnost i primila najveći broj izbjeglica. Nakon rata Njemačka je politički i finansijski nastavila pomagati BiH i poslala tamo svoje vojnike u okviru mirovne misije. Bez tako kontinuirane podrške ne bismo mogli ostvariti mnoge reforme, na koje smo danas ponosni.

Stoga su uspjesi BiH i uspjesi Njemačke i EU. Analaogno tome, nazadovanje i nestabilnost u BiH predstavljalo bi evropski i njemački neuspjeh. Garantujem Vam da u BiH postoje snage koje su u stanju opravdati povjerenje i koje imaju snage i volje da izgrade društvo, koje bi našlo svoje mjesto u familiji evropskih naroda. Stoga Vas i dalje molimo za podršku", piše Željko Komšić u članku objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić