Koliko vas ima, tolika su vam ljudska prava u BiH | Politika | DW | 13.12.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko vas ima, tolika su vam ljudska prava u BiH

Nakon presude Suda u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci 2009. očekivalo se da će se položaj nacionalnih manjina bar malo popraviti. No stanje na terenu je možda i gore, stav je pojedinih predstavnika manjiskih zajednica.

default

Predstavnici manjinskih zajednica u BiH

Presuda Sejdić-Finci iz 2009. još nije sprovedena zbog političkih nesuglasica konstitutivnih naroda zbog čega pripadnici nacionalnih manjina u BiH sigurno snose teške posljedice. Sanela Bešić iz Romskog informativnog centra kaže da je upravo odnos političara prema nacionalnim manjinama pokazatelj u kakvoj se situaciji oni danas nalaze. Presuda Sejdić-Finci kaže Bešić, je samo početak onoga što nacionalne manjine žele u BiH: „To što nas ima 0,6 odsto, zar je to bitno ako gledate sa aspekta ljudskih prava? Da moja ljudska prava nisu ispoštovana, a da vaša kao većine moraju biti ispoštovana?“

Manjine bez zastupnika

Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina donesen je 1. aprila 2003. ali je stanje u praksi loše. Tamo gdje se odlučuje o pravima nacionlanih manjina nema njihovih zastupnika. Manjine, kaže Nedžad Jusić predsjednik Vijeća nacionalnih manjina, djeluju samo kroz savjetodavna tjela i time manjine ne mogu uticati na svoju sudbinu u BiH: „Država ne daje ista prava svim građanima u BiH koja se odnose na pripadnike nacionalnih manjina. Samim tim se vrši diskriminacija nad nacionalnim manjinama. Oni nisu ni u približno u zadovoljavajućem broju zastupljeni u zakonodavnoj vlasti.“

Dossier Minderheiten in Bosnien und Herzegowina

Romi u BiH su u posebno teškom položaju

Direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja kaže da je položaj nacionalnih manjina u BiH bio predmet svih međunarodnih institucija koje se bave ovom problematikom gdje se kritikovao odnos prema manjinama: „Činjenica je da se govori o jednoj etničkoj distanci, koja obiluje stereotipima prema pripadnicima drugih. Ono što pokazuje kontinuitet je da se taj raskorak između pojedinih etničkih pripadnosti povećava što je ozbiljan signal za upozorenje.“

Promjeniti Ustav BiH

Rješenje je implementacija presude Suda za ljudska prava kaže Jusić čime bi se nacionalne manjine nabrojale u Ustavu BiH i osnovao četvrti klub u Domu naroda: „A poslije toga da se usvoji ustavni zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina kojim bi se uredile sve odredbe koje bi štitile interese i prava nacionalnih manjina.“

Tanja Topic Politikexpertin

Tanja Topić

Osim problema zastupljenosti u vlasti, nacionalne manjine nisu na najbolji način zastupljene ni u medijima i to se prvenstveno odnosi na kvalitet te zastupljenosti. Analitičar Tanja Topić kaže da su manjine u medijima zastupljene na marginama jer se o njima izvještava uglavnom u senzacionalističkom i incidentnom kontekstu: „S jedne strane krivica leži dijelom u nacionalnim manjinama jer bježe od medija a s druge strane problem je i u državi koja ne nastoji manjine uključiti u život koji se odvija na prostoru BiH.“

Direktorka BH Radija 1 Senada Ćumurović smatra da mediji sa manje stereotipa i na ozbiljniji način treba da pristupe problematici nacionalnih manjina ali da je odnos medija i nacionalnih manjina proces koji treba poboljšati: „Ne mogu mediji pomoći da se nešto fokusira ako neka društvena grupa ne bude aktivnija u svemu tome. Zato treba da i nacionalne manjine vide kako iskoristiti medije na bolji način.“

Današnji okrugli sto o problemima nacionalnih manjina, u organizaciji BH radija 1 uz podršku Romskog informativnog centra Kali Sara i OSCE-om, na povšinu je još jednom izbacio stvarne probleme sa kojima se susreću nacionalne manine a za koje pripadnici tri konstitutivna naroda u organima vlasti očigledno nemaju sluha.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić