Koliko su pouzdani brzi antigen-testovi? | Panorama | DW | 03.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Brzi testovi na koronu

Koliko su pouzdani brzi antigen-testovi?

Kada je provjeravana pouzdanost brzih antigen-testova, svaki peti je bio negativan, čak i uz veliku koncentraciju virusa. Proizvođači i dalje smiju sami certificirati svoje testove i izbaciti ih na tržište bez provjere.

U globalnoj borbi protiv korona virusa brzi antigenski testovi sada imaju centralnu ulogu, ne samo za one koji nisu cijepljeni, već i sve više za one koji su cijepljeni. Testiranje će se sve više provoditi na poslu, u javnom prostoru i u privatnom okruženju. Ukoliko bude važilo pravilo 2GPlus, to znači da će oni koji su cijepljeni i oni koji su se oporavili također morati pokazati da imaju negativan test.

Mnogi vjeruju u brze testove na koronu, koji su odobreni za privatnu upotrebu od početka 2021., jer oni pomažu u otkrivanju infekcija u ranoj fazi i prekidaju lanac zaraze. Mnogi radije naprave test prije nego što posjete svoje najmilije u staračkim domovima, prije nego se sastanu na manjim privatnim proslavama ili sada - pred božićne porodične prolave i posjete.

Pogledajte video 02:14

Brzi testovi na koronu – koliko su pouzdani?

Međutim, tako posredovan osjećaj sigurnosti mogao bi se pokazati pogrešnim. Istraživači Instituta Paul Ehrlich, Instituta Robert Koch i berlinskog Charitéa bacili su pogled na veći broj dostupnih brzih antigenskih testova i oko 20 posto ih je palo na testu jer nisu pokazali pozitivan rezultat čak ni kod osoba sa visokom koncentracijom virusa.

- pročitajte i ovo:  Masna zarada s korona-testovima

Osjetljivost na virus od 75 posto

Prema objavljenoj „preprint-studiji" 26 od 122 pregledana brza testa nije zadovoljilo ni minimalne zahtjeve za testiranje a to je osjetljivost na prisustvo virusa od 75 posto. To znači da brzi antigenski testovi moraju djelovati u najmanje 75 posto slučajeva, ukoliko uzorak sadrži definiranu količinu virusa. „Ct"-vrijednost određuje koliko je visoka količina virusa. Ova „Ct"-vrijednost zapravo pokazuje koliko često se uzorak mora reproducirati u laboratoriju, dok se u njemu ne otkrije genom SARS-CoV-2. Što je niža vrijednost, to je veće opterećenje virusom. Ako je vrijednost Ct 25 ili niža, onda je opterećenje virusom jako visoko, drugim riječima: osoba je jako zarazna. Ako je vrijednost između 25 i 30, virusno opterećenje je visoko, a ako je između 30 i 36, virusno opterećenje je umjereno.

Ako je opterećenje virusom odnosno njegova koncentracija bila jako velika, onda je oko 80 posto brzih testova bilo učinkovito. A u 60 posto testova čak su otkriveni veoma zarazni uzorci. Ali svaki peti test nije bio uspješan.

Deutschland Corona-Pandemie | Testzentrum am Duisburger Hauptbahnhof

Upravo s pojavom najnovije varijante korona virusa pod nazivom omakron, brzi antigen testovi su ponovo dobili na značaju

- pročitajte i ovo:Sve glasniji zahtjevi za pooštravanje korona-mjera   

Zašto su PCR testovi pouzdaniji?

Bilo da se radi o brzom antigen testu ili PCR testu – kod obje metode prikupljaju se sekreti iz disajnih puteva, primjerice putem brisa iz nosa i/ili grla.

Brzi testovi traže antigene u tim sekretima, tj. određene proteine ​​u ovojnici virusa. Međutim, ako uzorak sadrži samo malu količinu virusa, primjerice zato što je osoba tek na samom početku ili na kraju infekcije ili zato što je uzimala puno tekućine prije testiranja, onda brzi testovi nisu baš pouzdani. Ako je brzi test pozitivan, odmah bi trebao uslijediti znatno pouzdaniji PCR test.

Kod PCR testa se u laboratoriji polimeraznom lančanom reakcijom traži genetski materijal virusa SARS CoV-2, a čak su i male količine virusa dovoljne za pozitivan rezultat testa.

Zar niko ne provjerava pouzdanost brzih testova?

Odgovor bi mogao predstavljati iznenađenje: proizvođačima je još uvijek dopušteno da svoje brze antigenske testove iznesu na tržište bez ispitivanja kvalitete i da sami izdaju potrebnu CE izjavu o usklađenosti sa traženim kriterijima. Ova CE izjava navodi da proizvod zadovoljava temeljne zahtjeve sigurnosti i učinkovitosti.

Na stranici za to odgovornog Instituta Paul Ehrlich piše: Prema aktuelnoj EU-direktivi za „In vitro dijagnostiku" (IVD), kojom se trenutno regulira tržišno odobrenje za IVD u Evropi, proizvođači smiju sami certificirati testove na COVID-19 kao vid "niskorizične in vitro dijagnostike" i „odustati od kontrole testova koju bi provela nezavisna ustanova prije nego što se brzi testovi iznesu na tržište".

Proizvođači stoga uvijek potvrđuju da njihovi brzi testovi pouzdano identificiraju antigene. To je neodrživo stanje, koje će se promijeniti tek od maja 2022., piše Paul Ehrlich Institut: "Tada, prema IVD-propisu, referentni laboratorij EU i prijavljeno tijelo moraju biti pozvani na certifikaciju i provjeru antigenih testova, budući da testovi na COVID-19 predstavljaju najveći stepen rizika. U budućnosti će se zahtijevati laboratorijska ispitivanja ovih testova i kontrola podataka od strane nezavisnih institucija."

Dakle, od maja 2022. svi brzi testovi na koronu moraju proći vanjsku kontrolu kvalitete, na primjer od strane TÜV-a.

Coronavirus - Wenig Betrieb an Testzentren

Većina brzih antigen testova pomaže u brzom otkrivanju infekcija

Da li zato treba odustati od brzih testova?

Ne! Brzi antigenski testovi ostaju korisni i pomažu u suzbijanju pandemije, jer često vrlo brzo otkrivaju zarazu i tako prekidaju lance infekcije u ranoj fazi. Pogotovo kada neko ima veliku količinu virusa, tj. kada je jako zarazan, ovaj test se oglasi alarmom.

Ali, čak i uz negativan rezultat testa, još uvijek možete biti zaraženi i zaraziti druge. Zapravo ste zarazni dva dana prije pojave prvih simptoma. A tada ili kod zaraze bez simptoma, desi se da brzi testovi ne daju pravi rezultat. Stoga se ne bi trebalo previše oslanjati na njih niti uljuljkivati u sigurnosti koja zavarava.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu