Koliko se zaista ljube istok i zapad Njemačke? | Evropa | DW | 02.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Koliko se zaista ljube istok i zapad Njemačke?

Vili Brant je poslije pada Berlinskog zida rekao – sada srasta to što jedno drugom pripada. A danas izgleda kao da se istok i zapad Njemačke razumiju manje nego ikada. Kako sociolozi iz oba dijela zemlje gledaju na to.

Istok je ekonomski sve jači. To je rezultat redovnog izveštaja njemačke vlade o „stanju njemačkog jedinstva“. U tekstu piše između ostalog i ovo: „Srastanje Njemačke i izjednačavanje životnih uslova su od ponovnog ujedinjenja vidno napredovali“. Međutim, politički i emotivno izgleda da je podijeljenost sve veća. Prema jednoj anketi 57 odsto istočnih Nijemaca se osećaju kao građani drugog reda, a skoro pola njih je nezadovoljno načinom funkcionisanja demokratije. Procjena učinaka ponovnog ujedinjenja je potpuno različita na istoku i na zapadu zemlje. Istočnonjemački psihoterapeut Hans-Joahim Maz smatra da ljudi na istoku zemlje zbog iskustava u DDR-u imaju distanciraniji odnos prema državi: „Ljudi na istoku zemlje su uopšte više kritični prema kapitalizmu, vlasti, medijima…Otuda protestni pokret protiv politike kojom dominira zapadna Njemačka“. A zapadnonjemačka socijalna psihološkinja Beate Kiper ima drugačiju perspektivu, kada kaže da se s obzirom na dugotrajnu podjelu zemlje Zidom „ne razumije samo od sebe da bi istočni i zapadni Nijemci trebalo da budu slični“. Ona smatra da nisu problematične same razlike, već utisak „kolektivnog lošijeg tretmana“, pa se radi o potrebi da vas „priznaju, cijene, da učestvujete i imate pravo glasa“.

Alternativa za Njemačku je jaka na istoku

Podjela zemlje se možda najjasnije vidi kada se pogledaju izborni rezultati desničarske Alternative za Njemačku. Na zapadu zemlje ova stranka osvaja do 10 odsto glasova, a na istoku oko 25 odsto, kao nedavno u pokrajinama Brandenburg, Saksonija i Tiringen. Upravo je ova partija, uvezena sa zapada zemlje, na istoku preuzela protestnu ulogu od Ljevice, koja baštini tradiciju Socijalističke partije jedinstva Njemačke (SED) koja je vladala u DDR-u i time kao da je bila predodređena za istočnonjemačku nostalgiju. Alternativa za Njemačku je na plakatama ispisivala: „Dovrši preokret“ što je očito oslovilo mnoge ljude. Mac smatra da je velika greška svrstavanje birača ove stranke u krajnji desničarski spektar. „Ako ih psujete i diskriminišete onda je to najefikasnije sredstvo da samo osnažite tu partiju", kaže on.

Deutschland Berlin l 30. Jahrestag Mauerfall - Aufbau Visions in Motion (picture-alliance/dpa/P. Zinken)

Ljudi u zapostavljenim krajevima ne vjeruju državi koja ih je izgleda zaboravila

Demokratija nikada nije dovršena

Političari sa zapada zemlje ponekad arogantno reaguju na izborne uspjehe Alternative za Njemačku. Predsjedavajući Zelenih Robert Habek je u jednom predizbornom spotu početkom godine rekao: „Preduzimamo sve kako bi Tiringija postala otvorena, slobodna, liberalna i demokratska zemlja“. Time je izazvao buru negodovanja jer su ljudi to protumačili tako kao da zeleni političar njihovu zemlju smatra nedemokratskom. Socijaldemokrata koji je porijeklom iz te pokrajine Karsten Šnajder je napisao na Twitteru: „U kakvom li sam ja zatvoru živio prethodnih godina“. A savezni poslanik Alternative za Njemačku Lajf-Erik Holm, rekao je u jednoj parlamentarnoj debati da „istočnim Nijemcima ne treba dopunska nastava iz demokratije“. Beate Kiper kaže da ni zapad zemlje nije preko noći 1945. postao demokratski raspoložen, kao ni istok poslije 1989. „Otuda bi bilo bolje da je Habek rekao da se ukupno moramo demokratizovati“, smatra ona i dodaje da uprkos tome nije čudo što istok ima štošta da nadoknadi, jer je imao i manje vremena. Mac smatra da zapadnim Nijemcima nedostaje uživljavanje u misaoni i emotivni svijet istočnih sunarodnika: „Drugi može biti u pravu. A moje mišljenje može da bude pogrešno. To bi bila baza demokratskog diskursa".

Novac nije sve

Šefica poslaničkog kluba Zelenih u BundestaguKatrin Gering-Ekart zahtijeva ulaganje u infrastrukturu kao odgovor na proklizavanje udesno: „Ljudi u zapostavljenim krajevima ne vjeruju državi koja ih je izgleda zaboravila“. Slično problem posmatraju mnogi političari. Beate Kiper ne vjeruje da će problem biti riješen samo sa novcem. Prema njoj se time neće prevazići osjećanje diskriminisanosti i iskustvo da je ponovno ujedinjenje zemlje od ljudi zahtijevalo duboke rezove u sopstvenom životu. S druge strane ,mogi istočni Nijemci ne žele sebe da vide kao „žrtve okolnosti“ jer su uzeli sospstvenu sudbinu u svoje ruke i prebrodili sve promjene.

Deutschland | Berlin | Gedenkstätte Bernauer Straße (DW/L. Jordan)

Među istočnim i zapadnim Nijemcima, jednako kao Berlinski zid, treba porušti još mnoge barijere koje ih do danas razdvajaju

Razlike ne smiju da budu problem

Kristijan Hirte, opunomoćenik Vlade za istok zemlje, ima dvostruku ocjenu stanja: „Ekonomsko, socijalno i društveno stanje na istoku zemlje je mnogo bolje nego što smo prije 30 godina mogli da zamislimo". Istovremeno Hirte kaže da su ljudi na istoku zemlje „umorni od promjena" i doadaje: „Ne smijemo ih preopteretiti".

Hans-Joahim Mac savjetuje zapadnim Nijemcima: „Slušajte istočne Nijemce, ne difamirajte ih. Ne farbajte ih u smeđe!“. Sa kritikom se, kaže on, mora suočiti činjenično. „Protestni pokret sa istoka“ kao i glasovi za Alternativu za Njemačku bi trebalo da budu „pomoć da se bolje razumije šta bi trebalo da se mijenja“. Beate Kiper ima iznenađujuće pozitivan zaključak da razlike nisu tako strašne: „Ne znam da li bi one uopšte bile problem da nisu prožete vrednovanjem. To je, čini mi se, problem“. Ostalo se može shvatiti kao raznolikost kakvu vidimo kada uporedimo Bavarca sa Nijemcem sa krajnjeg sjevera. Ona smatra da ima u tome „nešto obogaćujuće i zanimljivo da u Njemačkoj imamo različite regione i da nije svuda isto“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu