Koliko je ugrožena Republika Srpska?

Nakon prvostepene presude Zdravku Tolimiru javnost u RS smatra da nijedan dalji sudski proces, bez obzira da li se vodi pred domaćim ili međunarodnim sudovima neće biti isti. Posebno jer je zabrinjavajuća kvalifikacija “udruženi zločinački poduhvat” koji bi prema riječima direktora Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janka Velimirovića mogao imati direktne posljedice po taj entitet BiH.

“Može se veoma lako promijeniti i da se kaže, recimo, imate sedam ili osam presuda za udruženi zločinački poduhvat i za najteža djela među kojima je i genocid. I onda neko kaže da su se stekli elementi da se kaže da je i ta tvorevina koja se zove RS nastala na takvim temeljima koji se baziraju na teškim kvalifikacjama tipa genocid. Zbog toga ovo može biti veoma upozoravajuće.”

Ćurguz: “Veoma opasna kvalifikacija po RS”

To može biti upozorenje i za sve nevladine organizacije iz RS koju su formirane nakon posljednjeng rata, a koje okupljaju bivše borce ili žrtve protekog rata. One počinju sa organizovanjem peticije koju će do aprila naredne godine uputiti Savjetu bezbjednosti UN, a u kojoj će tražiti ispitivanje rada Haškog tribunala zbog velikog broja presuda Srbima. Pantelija Ćurguz, predsjednik BORS-a kaže da svi u RS trebaju reagovati zbog kvalifikacije “udruženi zločinački poduhvat” koji je naveden u Tolimirovoj presudi.

“To je vrlo opasna stvar i opasna kvalifikacija koja sasvim sigurno stvara tu formalno pravnu pretpostavku za izvlačenje zaključka da je RS nastala na krivičnom djelu ratnog zločina genocida i da je kao takvu treba ukinuti.”

Ne igrati se Dejtonom

Za političkog analitičara Ibrahima Prohića presuda Tolimiru ne znači ništa novo ali predstavlja očiglednu nervozu u RS kada je riječ o kvalifikaciji koja stiže iz Haškog tribunala. Što se tiče političkih posljedica presude Prohić kaže da bi ona mogla radikalizovati unutrašnje odnose u BiH za one koji su ranije tražili ukidanje RS. Ipak svi oni koji žele dobro BiH neće raditi ništa nasilno te će poštovati Dejtonski sporazum, smatra Prohić.

“Tim sporazumom RS je definisana kao jedna od sastavnica BiH i to nijedna presuda ne bi smjela da derogira i niko ne bi smio olako da se igra sa tim. I to treba poštovati”, kaže Prohić.

Uticaj “Žepe” na ostale procese

Presuda Tolimiru je i prva haška presuda kojom se potvrđuje genocid u Žepi, što će takođe imati uticaja na sve dalje procese pred domaćim i međunarodnim sudovima, smatra Janko Velimirović. Velimirović kaže da se radi o tri likvidacije na područiju Žepe. Ubistva Mehmeda Hajrića, Amira Imamovića i Avde Palića, Sud je ocijenio kao „djelo genocida“. Ali, Velimirović smatra da za to nema osnova.

“Da li se može Tolimiru pripisati učešće u tome a posebno da li se ubistvo tri čovjeka može okvalifikovati kao genocid jer to sada otvara Pandorinu kutiju o jako mnogo malih genocida kojima će ubrzo biti preplavljena cijela BiH.”

Zbog odnosa prema Srbima pred Haškim tribunalom nevladine organizacije iz RS proistekle iz proteklog rata organizovaće potpisivanje peticije kojom se traži donošenje novog zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH i ispitivanje rada Haškog tribunala. Peticija će biti upućena Savjetu bezbjednosti UN do aprila naredne godine.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić