1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Krieg in der Ukraine | Kiew
Foto: Vladyslav Musiienko/REUTERS
PolitikaUkrajina

Koliko je realno da Rusija plati Ukrajini reparacije?

Marina Baranovska
27. novembar 2022

Rezolucija Generalne skupštine UN poziva Rusiju da plati reparacije Ukrajini za počinjena razaranja. Stručnjaci smatraju da bi Rusiji trebalo ukinuti sankcije u zamjenu za pristanak na plaćanje reparacija.

https://p.dw.com/p/4JxuK

Čini se da se u ovom trenutku ne nazire kraj rata u Ukrajini, a svjetska zajednica ipak raspravlja o tome kako Rusiju ubijediti da plati ratnu odštetu koju je njena vojska počinila u susjednoj zemlji. Rezolucija Generalne skupštine UN kojom se Moskva poziva da plati reparacije dobila je 14. novembra 94 glasa. Protiv je glasalo 14 država, a 73 su ​​bile uzdržane.

U septembru je ukrajinski premijer Denis Šmihal procijenio direktnu fizičku štetu koja je do sada pretrpila kao rezultat rata na 326 milijardi američkih dolara. Sumu su verifikovali stručnjaci Svjetske banke, rekao je Šmihal na jednom sastanku u Briselu. Ona će se vjerovatno dalje povećati do kraja rata. Rusija je već odbacila rezoluciju. Dokument je „pravno beznačajan“, kaže ruski diplomata u UN/u Vasilij Nebensja.

Kada se isplaćuju reparacije?

Reparacije su u osnovi kompenzacije koje država vrši za štetu prouzrokovanu njenim krivičnim djelima. Stručnjak za međunarodno pravo, Pol Gragl sa Univerziteta u Gracu objašnjava da iznose i vrstu plaćanja određuju međunarodne institucije ili mirovni ugovor nakon završetka rata.

Jedan od najpoznatijih slučajeva reparacije odnosio se na tadašnji Njemačko carstvo nakon njegovog poraza u Prvom svjetskom ratu 1918. godine. Postojala su potraživanja od preko 200 milijardi maraka u zlatu, koja je trebalo da se isplaćuju decenijama. Savezna Republika Njemačka, kao pravni nasljednik Njemačkog carstva, posljednji transfer izvršila je 2010. Njemačka je i poslije Drugog svjetskog rata morala da plati reparacije saveznicima.

Posljedice ruskog raketiranja u KijevuFoto: Oleksandr Gusev/REUTERS

Postoji nekoliko drugih primjera reparacija u modernoj istoriji. Ovo takođe uključuje isplate reparacija Iraka za okupaciju Kuvajta 1990/91. Osnov za isplate bile su rezolucije Savjeta bezbijednosti UN. One se smatraju presedanom, što je takođe naveo i ukrajinski stalni predstavnik u Generalnoj skupštini UN, kaže Paula Rajn-Fišer sa Akademije za evropsku zaštitu ljudskih prava Univerziteta u Kelnu.

Kako bi Rusija mogla biti primorana da plati?

Rezolucije Generalne skupštine UN nisu pravno obavezujuće. One više imaju političku težinu jer odražavaju mišljenje međunarodne zajednice, kaže Pol Gragl. „To izražava političku namjeru da se ne zaboravi da je Rusija, kao agresor, dužna da popravi ovu štetu", rekao je Gragl.

Kako zaštititi kritičnu infrastrukturu?

Paula Rajn-Fišer takođe govori o političkom signalu. Rusiju se teško može ubijediti da plaća reparacije preko postojećih međunarodnih mehanizama. „Postoji  problem nadležnosti Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih nacija (čije su odluke pravno obavezujuće – napomena urednika). On ima nadležnost samo ako su se obje države složile da postanu stranke u postupku. Sud već razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije zbog kršenja konvencije o genocidu, ali će u ovom slučaju isplate odštete biti ograničene“, objašnjava ekspertkinja.

Pravno obavezujuću odluku o reparacijama bi stoga mogao da donese Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS), smatra Rajn-Fišer. „On je nadležan za presude pojedincima za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije, iako MKS ne može da procesuira zločine agresije ruskih donosilaca odluka. Jer, za procesuiranje ovog zločina potrebna je rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, koju bi Rusija blokirala vetom kao stalna članica Savjeta bezbijednosti."

Prema ekspertkinji, treća instanca koja bi teoretski mogla da obaveže Rusiju da plati reparacije je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP). Međutim, Rusija se povukla iz Savjeta Evrope u martu 2022. a od septembra 2022. nije više ni visoka ugovorna strana Konvencije o ljudskim pravima, tako da od tada više ne podliježe odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sud bi jedino mogao da naloži Ruskoj Federaciji da Ukrajini nadoknadi štetu za razaranja koja su se dogodila između februara i septembra 2022, objašnjava Paula Rajn-Fišer.

Ruska imovina kao reparacije?

Trenutno se razgovara i o tome da li bi ruska sredstva koja su zamrznuta u okviru sankcija Moskvi mogla biti iskorišćena za plaćanje reparacija. Glavni fokus je na stranim sredstvima sankcionisanih ruskih kompanija, imovini privatnih lica i deviznim rezervama ruske centralne banke.

Naravno da postoji pravna razlika između „zamrzavanja imovine“ i „konfiskacije imovine““, kaže stručnjak za međunarodno pravo Gragl. „Zamrzavanje znači da se ovo dešava samo privremeno.“ Konfiskacija ruske imovine kao reparacije, s druge strane, nije moguća bez pravnog osnova, smatra Rajn-Fišer. Međutim, međunarodna arbitražna komisija još ne postoji, a odluka o konfiskaciji od strane domaćih sudova uključuje velike pravne komplikacije.

Italien Sanremo | Yacht von Gennadi Timtschenko, Volga Group
Jahta ruskog privrednog magnata Genadija Timčenka u italijanskom San RemuFoto: Fabrizio Tenerelli/ANSA/picture alliance

Mirovni ugovor kao idealno rješenje

Po mišljenju Rajn-Fišer, ukidanje sankcija Rusiji u zamjenu za pristanak na plaćanje reparacija bilo bi manje problematično sa pravne tačke gledišta. Mirovni ugovor između strana u kojem se Rusija obavezuje da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala je idealan. „Ali, nažalost, to je malo vjerovatno u trenutnoj situaciji“, kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme