Koliko je štetno mlijeko?

Djevojčica sa brkovima od mlijeka se smije pred kamerama, u ruci čaša mlijeka, odmah pored puna flaša. Omiljeni reklamni motiv. Isto kao i blještavo bijelo mlijeko koje se kao nekom čarolijom miješa sa zdravim muslijem. Takve slike svakog dana se mogu vidjeti na ekranima. Asocijacija: sve dok je mlijeko tu, zdravi smo.

Veliko istraživanje

Čak i da je ta poruka preuveličana, rezultati jednog švedskog istraživanja bacaju sumnju na to koliko je mlijeko zdravo – i to u njegovoj čistoj formi, ne kao dodatku slatkim voćnim pahuljicama ili tome sličnom.

U vremenskom periodu od dvadeset godina, naučnici univerziteta Upsala posmatrali su 61.000 žena i preko devet godina 45.000 muškaraca, kako bi dokumentovali povezanost između konzumacije mlijeka, visoke smrtnosti i čestih lomova kostiju.

Rezultat: smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili više bila je iznad prosjeka. Broj lomova kostiju sa druge strane, bio je povećan samo kod žena koje su mnogo konzumirale mlijeko, ne i kod muškaraca.

Ekard Hojser, iz Saveza mliječne industrije iz Berlina, kritikuje pristup švedskih istraživača i smatra da se istraživanja, kao što je ovo, koriste kako bi se sumnje ugrubo ispitale. Iz tog istraživanja izvučeni su pogrešni zaključci.

Čak i Karl Mihelson, jedan od koautora studije, upozorava na preuranjene zaključke: „Ne možemo da kažemo da je te posljedice izazvalo isključivo konzumiranje mlijeka. Mlijeko je samo dio slagalice.“

Prvi osumnjičeni

Moguće je, međutim, da su švedski stručnjaci identifikovali potencijalnog krivca u toj slagalici. Oni sumnjaju na D-galaktozu – šećer koji se uglavnom javlja kod kravljeg mlijeka. Miševi i pacovi, kojima je davana ta supstanca, brže su starili i ranije umirali.

Količina koju su dobili je otprilike dvije čaše mlijeka. Drugačije je sa mliječnim proizvodima, poput sira ili jogurta. „U poređenju sa normalnim, kravljim mlijekom, mliječni proizvodi, koji su fermentirali, imaju znatno niži udio D-galaktoze“, kaže Mihelson.

Hojser sumnja u prenosivost eksperimenta sa životinjama. „Naravno da će životinja ranije uginuti, ukoliko dobija prekomjerne količine šećera.“ Nije isto sa ljudima koji dnevno popiju tri čaše mlijeka – iako ta količina kod odraslih ne može da se smatra normalnom. „Ukoliko su sumnje sa D-galaktozom tačne, žene više ne bi smjele da doje jer su količine šećera u majčinom mlijeku još veće nego u kravljem“, objašnjava Hojser.

Otvorena pitanja

Neophodna su dalja istraživanja, smatraju i švedski istraživači. Uostalom, potrebno je ispitati i uticaj štetnih faktora, kao što su hrana, piće, sport ili pušenje. Osobe koje su praćene, bile su različite starosti. Rezultat istraživanja Mihelson vidi kao povod za dalji rad: „Ne možemo da damo savjet za konzumiranje mlijeka, koji se zasniva samo na jednoj studiji. Rezultate moramo veoma pažljivo da analiziramo. Naša studija pojašnjava jedno: potrebna su nam istraživanja većih razmjera.“

Za mliječnu industriju rezultati istraživanja su fatalni, smatra Hauser: „Potrebne će nam biti godine, dok ne popravimo loš utisak.“ Ipak, on vidi i pozitivne strane istraživanja: „Društvo se veoma interesuje za ishranu i dobro je da se govori o mlijeku.“

Dakle, kada sljedeći put sa čašom mlijeka u ruci, sjedite pred televizorom na kome se pojavi reklama sa djetetom, sa bijelim, mliječnim brkovima, i dalje možete da – nazdravite.