Kolika je opasnost od korona virusa u Evropi? | Evropa | DW | 27.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Kolika je opasnost od korona virusa u Evropi?

Od pojave korona virusa u Italiji rastu strahovi od daljeg širenja. Epidemiolog prof. dr. Gerard Krause u intervjuu za DW pojašnjava kojim mjerama se može štititi od korona virusa.

DW: Otkako je broj infekcija korona virusom u Italiji  brzo porastao, provincija Lombardija, koja je posebno teško pogođena i u medijima je prozvana "evropskim Vuhanom". Da li je to odgovarajući naziv?

Prof. Dr. Gérard Krause: To je malo pretjerano, najprije zbog broja stanovnika koji su inficirani i gustini naseljenosti. Dakle, to je posve drugačija situacija.

Koliko je velika opasnost da bi se korona virus, nakon izbijanja u Italiji, mogao nekontrolirano proširiti po Evropi?

Gerard Krause Leiter Epidemiologie Helmholtz-Zentrum für Infektionsforschung (HZI)

prof. dr. Gerard Krause

U takvoj situaciji se mora pravilno definirati vremenski okvir, kako bi se prešlo sa suzbijanja na ublažavanje takve epidemije. Ne treba imati iluzije da se može spriječiti da se neka zemlja zauvijek može odbraniti od zaraze. Kod jednog ovakvog uzročnika to vjerovatno ne može uspjeti. Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s ovim virusom. Uprkos tome, možda bi na početku imalo smisla da se, dok se to još nije dogodilo, pripreme bolnice, uspostave sistemi ranog upozoravanja. Trebalo bi se više informirati o virusu, kako bi se, kada se pojavi, što bolje moglo reagirati.

To znači da ne bi imalo smisla postavljati zdravstvene kontrole na granicama između pojedinih zemalja EU-a, kao što je primjerice mjerenje tjelesne temperature putnika, kako se to već radilo na aerodromima?

Za to postoje različiti modeli i kalkulacije koji pokazuju kako takve mjere u pravilu ne donose mnogo. Upravo kod ovog modela virusa učinkovitost takvih graničnih kontrola nije posebno obećavajuća. Jer većina zaraženih u početku nema nikakve simptome bolesti. Stoga oni prilikom tih kontrola ne upadaju u oči.

Italija je popularno turističko odredište. Imajući u vidu trenutnu situaciju, da li bi Vaš savjet bio da se ne vrše rezervacije za odmore u toj zemlji? Ili to ne mora biti razlog za brigu sve dok se ne posjećuju regije koje su pogođene korona virusom?

Ja ne bih tu davao nikakve savjete, jer polazim od toga da ćemo u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama imati slične regione u kojima može doći do istih pojava. U tom pogledu više se ne postavlja pitanje da li da se ide tamo ili ne.

Ipak, karneval u Veneciji je otkazan i 11 opština je stavljeno u karantin. Da li su te mjere malo pretjerane ili su pak opravdane?

Na kraju smo uvijek najpametniji, ali će nekada doći trenutak kada te mjere više neće imati smisla. Sada je možda pravi trenutak za rigorozne mjere, kako bi se dobilo na vremenu. Ali to se ne može primijeniti na svaki grad ili zemlju u Evropi u kojoj dođe do pojave virusa.

Mogu li se oni koji putuju efikasno zaštititi od korona virusa?

U toj situaciji bi se trebalo informirati o opštim higijenskim preporukama. Zato, treba prati ruke, a ako se neko razboli, treba izbjegavati kontakt sa drugim osobama. Sve što se poduzima na prevenciji gripe i ovdje bi se trebalo raditi. 

Na primjer, ponijeti sa sobom nekoliko zaštitnih maski?

Jednostavne maske su dobre ako neko oboli i ne želi inficirati ostale. Ali ako se želite zaštititi, najprimjrenije su zaštitne maske FFP3 i one se moraju ispravno stavljati i dovoljno često mijenjati. To je jako komplikovano. Ali je i najpogodnije sredstvo za ljude koji imaju slab imuni sistem. To je jedina mogućnost i druge zaštite u suštini nema: ne postoje vakcine i nema profilaktičke terapije.

Prof. Dr. Gérard Krause je šef odjeljenja za epidemiologiju Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu.

Razgovarala: Elena Gunkel 


Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android