Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije? | Politika | DW | 17.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije?

Koliko daleko je Putin spreman ići i da li je Kremlj spreman da upotrijebi hemijsko i biološko oružje?. Ova pitanje se nameću nakon što je Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je međunarodnu "istragu" povodom navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i hemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za štampu u utorak, osvrnuo na ove "apsurdne tvrdnje Moskve".

"Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-a za proizvodnju i razvoj hemijskog oružja - to je apsolutna laž", naglasio je Stoltenberg i dodao: "Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti", rekao je Stoltenberg. On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi hemijski napad Rusije na Ukrajinu "bio ratni zločin".

- pročitajte i ovo:  Tanka linija do svjetskog rata

Hemijsko oružje: 'Game changer'

Da li bi to bilo dovoljno da uvjeri NATO da uskoči i intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na taj izazov. "Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru", rekao je on za BBC 13. marta. "Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za sto i ozbiljno razmisliti šta učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna", dodao je Duda.

Kad je DW u utorak pitao Stoltenberga da li bi takva akcija odnosno upotreba hemijskog i biloškog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: "Predsjednik SAD i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko budu upotrijebili hemijsko oružje, platiti visoku cijenu", odgovorio je Stoltenberg i naglasio: "Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati odbranu i zaštitu svih saveznika".

Ruska vojska gađa i ruši stambene objekte - žena u Mariupolju (13.3.22.) koji je potpuno u okruženju i odsječen od ostatka Ukrajine

Ruska vojska gađa i ruši stambene objekte - žena u Mariupolju (13.3.22.) koji je potpuno u okruženju i odsječen od ostatka Ukrajine

- pročitajte i ovo: Rusija je talac Putinove ludosti

Nuklearna nervoza

Osim hemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Evropi - Zaporožje, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.

U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište sa municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporožje.

Visoka razina neizvjesnosti i nepredvidljivosti razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko saopštenje, upozoravajući na mogućnost "katastrofalnih posljedica".

Suosnivači grupe pod nazivom Euro-Atlantic Security Leadership Group smatraju da je prvi i najvažniji korak u pravcu smanjenja rizika od nesreće, greške ili pogrešne kalkulacije - prekid vatre u cilju okončanja neprihvatljivog i neopravdanog gubitka ljudskih života. "Sukob, koji se vodi u Ukrajini, dramatično povećava takav rizik", pišu oni. "Vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporožje podsjetilo nas je kako brzo može doći do nuklearne katastrofa u 'vihoru rata'." Eksperti pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak "dijaloga, diplomatije i pregovora."

- pročitajte i ovo:  Sve usamljeniji vladar Kremlja

No go"- politika NATO-a

Budući da je svaki državnik ili političar, koji je imao prilike razgovarati s Vladimirom Putinom, zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.

Ian Bond iz Centra za evropske reforme (Center for European Reform), rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerovatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, "Rusi vjerovatno rade stvari koje sugeriraju da se „nekako" spremaju pokrenuti na takvu vrstu napada".

"NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: nećemo braniti teritoriju Ukrajine, ali ćemo braniti teritoriju NATO-a", rezonuje Ian Bond. "To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te 'crvene linije'. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom".

Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg

Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba hemijskog oružja - osobito ako bi zahvatila teritoriju zemalja članica NATO-a - za sada ostaje nešto što je jako spekulativno (far-fetsched ili weit hergeholt), vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. NATO nema hemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi "mogao ostaviti nejasnim da li bi, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo hemijsko, već nuklearno".

- pročitajte i ovo:NATO-Ukrajina: Unatoč otvorenim vratima nema prijema  

„Govori glasno i nosi toljagu!” (asocijacija na Ruzvelta)

Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za evropske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu , izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje - ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.

"Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije", kaže Vichova. "Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: 'Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo'." Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji, može spriječiti eskalaciju sukoba.

"Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija", rekla je. "On će uraditi sve što bude želio".

Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju. Jer, NATO im "doslovno samo šalje poruku koja glasi: „Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo". 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu