1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koja je pozicija Njemačke u nuklearnom sporazumu sa Iranom?

Kay-Alexander Scholz
10. januar 2020

Donald Trump je zatražio da se Njemačka povuče iz nuklearnog sporazuma sa Iranom. U Berlinu se o tome intenzivno diskutuje. Neki upozoravaju da se sporazum nipošto ne smije raskinuti i kritikuje se prethodna politika.

https://p.dw.com/p/3VzRb
Iran Bauarbeiten zweiter Reaktor Atomkraftwerk in Buschehr
Foto: Getty Images/AFP/A. Kenare

Njemačka ministrica odbrane Annegret Kramp-Karembauer (CDU) odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za izlazak Njemačke iz nuklearnog sporazuma sa Iranom (JCPOA). Postojanje tog sporazuma je „vrijednost" sama po sebi. Sporazum jeste trenutno u "teškoj situaciji", ali ipak "bismo trebali nastaviti sa naporima i boriti se za ugovor ukoliko postoje mogućnosti" za njegov spas. To je jednoglasno mišljenje Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Bez nuklearnog sporazuma Iran može brže producirati atomsku bombu, upozorio je njemački političar iz stranke CDU (Demohrišćani) Jürgen Hardt u razgovoru za DW. Zbog toga se pregovori i moraju nastaviti, navodi on.

Trump je zatražio od Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine da se prestanu držati nuklearnog sporazuma. Umjesto toga, te države bi trebale sarađivati sa Sjedinjenim Državama na novom sporazumu, a u sklopu kojeg SAD žele uključiti i iranski raketni program.

"Imamo jednake ciljeve”, izjavio je Haiko Maas (SPD), njemački ministar vanjskih poslova u jednom televizijskom intervjuu i dodao: "Iran ne bi trebao imati atomsku bombu”. Lider Kluba poslanika SPD-a u Bundestagu, Rolf Mützenich istakao je da je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo sporazum i da su inspektori posjećivali zemlju: "To je najbolja garancija da Iran neće biti u posjedu nuklearne bombe."

Deutschland Omid Nouripour (Bündnis 90/Die Grünen) im Bundestag
Omid Nouripour iz stranke Zelenih: EU je izigrala povjerenje Foto: Imago Images/C. Spicker

Uloga Evropske unije

Važnosti sporazuma svjesni su u svim političkim strankama u Njemačkoj. Ipak, kritikuje se prethodna vanjska politika EU prema Iranu.

Sporazum „još uvijek nije mrtav", jer Iranci od njega nisu odustali, izjavio je Norbert Röttgen (CDU). Ali uprkos tome, sporazum „u stvarnosti nije ni živ". Da objasnimo: Sporazum iz 2015. godine – pojednostavljeno rečeno - omogućava zemljama potpisnicama da preduzmu korake „unazad" ako drugi partner ne ispuni svoja obećanja. I to se još uvijek događa u okviru sporazuma.

Njemačka je u ovom trenutku ne samo posrednik, već i partner u pregovorima, naglasio je Röttgen. Jer: Sjedinjene Države bi mogle spakovati kofere i odustati od svega.

S druge strane, Njemačku i Europljane „od Bliskog Istoka odvaja samo Mediteran" i zbog toga postoji veoma važna odgovornost – riječ je o pobjedi nad terorizmom i osiguravanju vlastite bezbjednosti. Njemačka je tu na strani Sjedinjenih Država, ali postoje i razlike u mišljenjima. Možda bi kriza mogla dati priliku za ulazak u druge, veće pregovore koji bi u obzir uzeli regionalnu stabilnost.

Da li je ovo šansa za bolji sporazum?

Mogućnost za poboljšanje vide i drugi partneri: Sporazum je apsolutno neophodan, „ali on nije u skladu sa stvarnošću", izjavio je političar FPD-a Bijan Djir-Sarai. On se može spasiti samo ukoliko se „dopuni dodatnim ugovorom". Tu se misli na dvije stvari: pitanje raketnog programa i „uloga Irana u regionu". Evropljani su u regionu igrali "veliku i vjerodostojnu ulogu” i kada bi prijedlog za nove pregovare o sporazumu došao od strane EU, a ne od Trumpa, onda bi EU imala dobre šanse, rekao je političar Djir-Sarai. Jer je interesovanje Teherana za sporazum veliko. To je nešto poput životnog osiguranja Islamske Republike.

Sjedinjene Države raskinule su sporazum još u maju 2018. godine. Godinu dana poslije toga vlada u Teheranu počela je obustavljati određene obaveze svaka dva mjeseca. Zbog sankcija SAD-a, Iran od jeseni 2018. godine nije više bio u mogućnosti prodavati naftu u Evropi.

Očekivalo se da prvenstveno partneri iz EU-a, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, utiču na smanjenje ekonomskih obeštećenja ovih sankcija. Međutim, to se nije dogodilo jer predloženi evropski sistem naknada - Instex – nije nikada započet.

Sevim Dagdelen (stranka Lijevih): Njemačka ne smije izaći iz sporazuma
Sevim Dagdelen iz stranke Lijevih: Njemačka ne smije izaći iz sporazumaFoto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Evropljani su izgubili kredibilitet

Nuklearni sporazum je previše važan da bi se od njega odustalo, izjavio je političar Zelenih Omid Nouripour u razgovoru za DW. Nažalost, situacija u Iranu je sada takva da tvrdolinijaši imaju prednost. Ukazano povjerenje su izigrali i sami Evropljani, jer ekonomska kompenzacija američkih sankcija putem Instexa nije nikada bila aktivirana. Njemačka je trebala raditi protiv američke politike, ali to se nije dogodilo.

AfD takođe govori o greškama u njemačkoj politici prema Iranu. Bilo je pogrešno ne upuštati se u argumente Amerikanaca, rekao je Armin-Paul Hampel za DW. Nuklearni sporazum loše je ispregovaran, i na to je Trump upozoravao. „Savezna njemačka vlada je trebala da uzme stvari u svoje ruke", kritikuje Hampel. Međutim sada postoje šanse za napredak. Budući da su obje strane prisiljene na pregovore - Trump također i iz domaćih razloga, a Iranci zbog ekonomske situacije u državi.

Poslije specijalne sjednice Bundestaga, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas nije želio stati pred novinare. Učesnici su izjavili da je moguće da će Maas sada aktivirati član 36. nuklearnog sporazuma. Član 36. je mehanizam za rješavanje sporova između ministara vanjskih poslova ugovornih strana koji bi pokrenuo dvomjesečno "odbrojavanje". Na primjer, od iranske vlade zatražilo bi se da promijeni svoje ponašanje u ovom periodu. Ukoliko se to ne promijeni, moglo bi doći do konačnog raskida sporazuma.

"Pozivamo saveznu vladu da ne privodi kraju nuklearni sporazum ", rekla je političarka Sevim Dagdelen iz stranke Lijevih. To bi bilo elegantnije od Trumpovog izlaska, ali značilo bi eskalaciju.

Političar FDP-a Bijan Djir-Sarai i drugi pozdravili su odlazak kancelarke Merkel u Moskvu na razgovor sa predsjednikom Putinom: „Bez Rusije nema rješenja".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android